Klimatski samit COP29 održan je u subotu u Bakuu, glavnom gradu Azerbejdžana.
Jedan od zaključaka iz Bakua bio je da su se bogate države obavezale da će u narednih 11 godina plaćati siromašnijima 300 milijardi dolara godišnje s ciljem borbe protiv klimatskih promena.
Sporazum je napravilo 200 zemalja nakon dve nedelje pregovora, ali siromašnije zemlje smatraju da bi taj iznos trebalo da bude još veći.
Predsednik COP-a 29 Muktar Babajev rekao je da je Azerbejdžan uspeo.
CNN piše da je prema procenama ekonomista potreban iznos od 1,3 triliona dolara za efektivnu borbu.
Predstavnik Indije Čandni Raina je ovaj iznos nazvao "optičkom iluzijom".
Učesnici samita o klimi COP29 danas su usvojili nova pravila o trgovini karbonskim kreditima prema kojima će bogate zemlje sada moći da ispune svoje klimatske ciljeve tako što će u afričkim ili azijskim zemljama finansirati ekološke projekte, umesto da smanje sopstvene emisije štetnih gasova.
Današnjom odlukom regulisana je trgovina ugljeničnim ili karbonskim kreditima koje su do sada koristile pretežno kompanije koje su želele da postignu nultu emisiju kako bi prikazale da su karbonski neutralne, preneo je francuski Figaro.
Kako list navodi, ovo tržište je do sada izmicalo svim međunarodnim propisima, a obeležili su ga mnogi skandali.
U pitanju je tržište emisijama ugljen-dioksida na kojima kompanije kupuju i prodaju karbonske kredite - svojevrsne sertifikate koji im dozvoljavaju da emituju određenu količinu zagađenja.
Sada će bogate zemlje koje su mahom zagađivači, da bi ispunile klimatske ciljeve dogovorene Pariskim sporazumom, moći da kupuju karbonske kredite, ili da direktno prepisuju transakcije drugim zemljama koje su te ciljeve premašile.
Glas javnosti/R01S