Prema nacrtu sporazuma, predviđeno je osnivanje ograničenog partnerstva pod nazivom „Investicioni fond za obnovu Sjedinjene Države–Ukrajina“, registrovanog u američkoj saveznoj državi Delaver, koji bi imao „pravo prvenstva“ na sve postojeće i buduće projekte u Ukrajini koji se tiču prirodnih resursa i infrastrukture.
Amerika bi, kako navodi list, želela da kroz ovaj mehanizam dobije pristup ekonomskim projektima u sektorima metala, nafte, gasa i drugih prirodnih bogatstava, ali i nadzor nad ključnim infrastrukturnim projektima kao što su luke i cevovodi.
Profit u fond, Amerikanci većina u upravi
Zarada ostvarena kroz te projekte išla bi direktno u pomenuti fond, kojim bi upravljao odbor direktora sastavljen od tri američka i dva ukrajinska predstavnika.
Uz to, svi projekti pod upravom fonda morali bi da se obavežu da neće izvoziti „kritične minerale“ u zemlje koje SAD smatraju strateškim rivalima, navodi se u tekstu.
Cilj ovakvog aranžmana jeste da se kroz dobit iz prirodnih resursa i infrastrukture kompenzuje celokupna vojna i finansijska pomoć koju je Vašington pružio Kijevu od početka sukoba.
Ukrajina teško da će pristati
Ipak, kako upozorava Volstrit džornal, ukrajinsko rukovodstvo gotovo sigurno neće moći da prihvati ovakve uslove, jer bi to suštinski značilo predaju ekonomske suverenosti zemlje.
Dok pregovori i dalje traju iza zatvorenih vrata, sporazum u nacrtu već izaziva polemike u Kijevu i regionu, a analitičari upozoravaju da bi ovakav potez mogao izazvati ozbiljne političke potrese unutar same Ukrajine.
Glas javnosti/ A03S