Akcija NATO-a, koju su vlada SRJ, ali i pravni stručnjaci nazvali ilegalnom agresijom, usledila je posle neuspešnih pregovora o rešenju krize na Kosovu, vodjenih u Rambujeu i Parizu februara i marta 1999.
To je bilo drugo važnije vojno uplitanje NATO-a nakon bombardovanja bosanskih Srba u operaciji "Namerna sila" 1995. i najveći vojni sukob na prostoru Srbije i Crne Gore od vremena Drugog svetskog rata.
Ekonomski eksperti procenili su štetu na oko ondašnjih 30 milijardi dolara (u današnjoj vrednosti od 60 milijarda $).
Napadi su suspendovani 10. juna 1999. nakon potpisivanja vojno-tehničkog sporazuma o povlačenju jugoslovenske vojske i policije sa Kosova.
Alijansa od 19 zemalja, tadašnjih članica NATO-a, izvela je oko 2.300 vazdušnih udara, uključujući udare kasetnim bombama i municijom sa osiromašenim uranijumom na 995 civilnih objekata.
Tokom bombardovanja uništeno je 148 stambenih objekata i 62 mosta, dok je teško oštećeno 300 škola, 20 bolnica, 176 objekata kulturnog nasleđa, kao i toplane i vodovodi širom zemlje.
Tokom 78 dana nemilosrdne kampanje ubijeno je oko 2.500 civila, od kojih 89 dece. Uz civilne žrtve, poginulo je i nekoliko stotina vojnika.
Video: Aleksandar Burmistrov/TASS