Počelo je: Argentina odbija platiti dug MMF-u!

Sadašnja lijeva argentinska vlada, formirana krajem prošle godine, preuzela je težak zada izvlačenja zemlje iz duboke privredne krize.

Buenos Aires se sreće s dva teška izbora: nastavkom izvršenja preuzetih financijskih obveza prema inostranim kreditorima, crpeći pritom sredstva iz krizom preopterećene ekonomije, ili da ta sredstva usmeri na daljnji razvoj zemlje, kršeći time preuzete obveze

Argentinska potpredsednica Kristina Kiršner (bivša predsednica zemlje od 2007.-2015.) izjavila je kako Međunarodni monetarni fond neće dobiti „ni pola centa“ od prethodno dodeljenih kredita, sve dok zemlja ne iziđe iz privredne recesije.

Naravno, to još nije rešena stvar. U ovakvim slučajevima država može da idi u restrukturiranje duga (što se Argentini sada predlaže) ili na proglašenje bankrota, a kreditne agencije nastavljaju snižavanje njenog kreditnog rejtinga. Bankrot bi, s druge strane, doveo do novog visokog talasa inflacije.

Međutim, u argentinskom slučaju nije sve tako jednostavno. Uticaj te zemlje u južnoameričkoj privredi je velik i posledice njenog bankrota osetile bi se širom regije. Osim toga visoka inflacija omela bi i planove velikih američkih investitora, pre svega onih iz sfere proizvodnje LNG plina u argentinskoj regiji Neuken, na nalazištu „Vaca Muerta“

Ovakvim tvrdim stavom nove argentinske vlade, predsednika zemlje Alberta Fernandeza i spomenute potpredsednice Kiršner, prema mišljenju pojedinih analitičara iz MMF-a, mogli bi se priključiti i neki drugi abonenti ove financijske organizacije, pre svih Ukrajina.

Prema podacima ukrajinske Narodne banke, dug ove zemlje prema MMF-u iznosi više od 10 milijardi dolara, a ukrajinske zlatne rezerve iznose 25 milijardi dolara. Tokom 2019. godine na isplatu kreditnih obveza Kijev je potrošio više od 40% predviđenih prihoda, tako da o nužnosti proglašavanja bankrota i prekidu saradnje sa MMF-om sve otvorenijeo govori I među predstavnicima tamošnje elite – od poslanika u državnom parlamentu (Radi) do jednog od najmoćnijih oligarha Igora Kolomojskog.

Podećamo: prva zemlja koja je odbila da plaća prispjele obveze MMF-u bila je Grčka 2015.godine objavivši kako nema novca za plaćanje 1,5 milijardi dolara prispelih obveza. Kako bi razrešio nastalu veliku krizu Brisel je tada Atini teškom mukom i nakon dugih iscrpljujućih sastanaka političke i financijske elite ispostavio poseban kreditni aranžman za izmirenje duga MMF-u, što je izazvalo brojne kontroverze.

 (Izvor: geopolitika.news)

SKINI APLIKACIJU