Izbor novog poglavara
Dve do tri nedelje nakon papine sahrane, Koledž kardinala će se sastati u Sikstinskoj kapeli da održi konklavu, veoma tajanstveni proces izbora novog pape. U teoriji, svaki kršteni rimokatolik može biti papa, ali poslednjih 700 godina poglavar je uvek biran iz Koledža kardinala.
Ogromna većina poglavara dolazi iz Evrope. Papa Franja, rođen kao Horhe Mario Bergoljo u Argentini, prvi je poglavar koji je rođen van Evrope u poslednjih 1.300 godina.
Za razliku od redovne politike, kandidati za poglavara Rimokatoličke crkve ne vode otvorenu kampanju za tu funkciju.
Na dan glasanja, Sikstinska kapela, sa čuvenim plafonom koji je oslikao Mikelanđelo, je fizički zatvorena, a kardinali, koji su položili zakletvu tajnosti, zaključani su unutra.
amo kardinali mlađi od 80 godina imaju pravo da glasaju. Oko 120 njih će u tajnosti glasati za novog papu, tako što će upisati ime na glasački listić.
Ako nijedan kandidat ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, održava se još jedan krug glasanja. Može biti do četiri runde dnevno. Samit na kom je izabran papa Franja 2013. trajao je oko 24 sata i bilo je pet glasanja, ali proces može trajati duže.
Kada se glasački listići prebroje, oni se spaljuju u peći u Sikstinskoj kapeli, koju su unapred postavili vatikanski vatrogasci. Druga peć sagoreva hemikaliju šaljući dimni signal u spoljašnji svet: crni dim znači da novi papa nije izabran, beli dim znači da jeste.
Kada se papa izabere, predstavnik Koledža kardinala čita latinsku najavu "Habemus papam", što znači "Imamo papu", sa glavnog balkona bazilike Svetog Petra sa koje se pruža pogled na hiljade vernika.
Novoizabrani poglavar bira ime, najverovatnije u čast sveca ili prethodnika i oblači belu mantiju, izlazi na balkon da se prvo obrati javnosti. I time katolički vernici imaju novog vođu.
Glas javnosti/B06S