Dubokovodne luke, neprekidan promet kontejnera i slobodno kretanje unutar Šengena stvorili su savršene uslove za krijumčarenje. Dok milioni tona robe prolaze kroz terminale, među njima se kriju stotine kilograma kokaina i heroina, često sakrivenih u kutijama s voćem ili među čeličnim cevima i delovima mašina, piše Euractiv.
Belgijska carina priznaje da uspeva da presretne tek između 10 i 40 odsto pošiljki koje stižu u zemlju, dok ostatak nestaje na evropskim putevima – kamionima i vozovima i završava na tržištima širom kontinenta.
Kokain koji stiže u Belgiju najčešće potiče iz Kolumbije, Perua i Ekvadora. Pošiljke se otpremaju u legalnim kontejnerima, često preko zapadne Afrike (Senegal, Obala Slonovače, Zelenortska Ostrva) ili Kariba, kako bi se prikrilo njihovo pravo poreklo.
Kada brodovi pristanu u Belgiji, u akciju stupaju tzv. ekstraktor ekipe – mladići, često tinejdžeri, koje bande unajmljuju da brzo otvore kontejnere, izvade drogu i zatvore ih pre nego što stignu inspektori.
Tokom poslednje godine krijumčari su se prilagodili pojačanim kontrolama: sada šalju manje, ali češće pošiljke. Belgijska carina presrela je u prvoj polovini godine 82 pošiljke kokaina, prosečne težine 204 kilograma, dok su prošle godine bile gotovo duplo veće.
Slični obrasci važe i za druge droge: heroin i dalje ide balkanskom rutom iz Avganistana preko Turske, kanabis dolazi iz Maroka u Španiju, a sintetičke droge i prekursori poput metamfetamina dopremaju se iz Azije – avionima ili čak poštanskim paketima.
Položaj Belgije u srcu zapadne Evrope čini je idealnim logističkim čvorištem za dalju distribuciju. Odande se droga kamionima prevozi u Nemačku, Francusku, Italiju i Ujedinjeno Kraljevstvo, gde se prepakiva i prodaje uz višestruku zaradu.
Procene govore da tržište kokaina u Evropi vredi 11,6 milijardi evra, a tržište kanabisa 12,1 milijardu. Takvi ogromni iznosi prirodno su privukli i druge oblike kriminala – od pranja novca do korupcije u državnim službama.
U Antverpenu je 2024. godine uhapšeno 128 osoba, među njima i 16 maloletnika, a istražitelji sve češće otkrivaju da kriminalne mreže prodiru u luke, policiju i pravosuđe.
Jedan belgijski sudija, koji je četiri meseca proveo u tajnom skrovištu zbog pretnji, upozorio je da zemlja rizikuje da se pretvori u “narko-državu”, u kojoj mafijaške mreže postaju paralelni centri moći.
Samo 45 kilometara od antverpenskih dokova, glavni grad Brisel sve češće oseća posledice. Tokom protekle godine zabeleženo je 57 pucnjava, od čega 20 tokom leta, uglavnom u četvrtima Molenbek i Anderleht, poznatim po visokoj stopi nezaposlenosti i prisustvu bandi.
U februaru je ispred metro stanice došlo do oružanog sukoba koji je završio smrću muškarca, a u septembru je velika policijska akcija obuhvatila 708 osoba i 621 vozilo. Uprkos tim akcijama, nasilje ne prestaje.
Brisel danas ima stopu ubistava od 3,19 na 100.000 stanovnika – među najvišima u Evropskoj uniji.
- Organizovani kriminal više nije ograničen na luke. Sada ga osećamo u svakom delu grada - upozorio je javni tužilac Žilijen Moinil.
Belgija nije usamljena. U celoj Evropskoj uniji količina zaplenjene droge stalno raste, ali i dalje predstavlja samo mali deo stvarne količine koja ulazi. Prema podacima Evropske agencije za drogu (EUDA), kilogram kokaina kupljen u Latinskoj Americi za nekoli
EU je ove godine usvojila Mapu puta protiv trgovine drogom radi jačeg nadzora nad hemijskim prekursorima – supstancama koje se koriste u proizvodnji sintetičkih droga – i uvela procenu rizika za nove spojeve.
Belgijske vlasti razmatraju i spajanje šest policijskih zona Brisela, kao i češće racije u lučkim područjima. Uprkos pojačanim merama, krijumčarske mreže i dalje su korak ispred. Skrivaju pošiljke iza fiktivnih firmi, koriste kriptovanu komunikaciju, a korumpirane lučke radnike pretvaraju u saučesnike.
Samo u prvoj polovini ove godine u Antverpenu je zaplenjeno 16,7 tona kokaina, ali analitičari upozoravaju da je to tek vrh ledenog brega.
Glas javnosti /B06S