Glas Javnosti

NOVA NORMALNOST O KOJOJ SE NE GOVORI: Arktik i Sibir sa rekordnim temperaturama; POŽARI BUKTE (FOTO)

Svet
Autor: Glas javnosti

Dok se svet privikava na novu normalnost nametnutu pandemijom korona virusa, "ispod radara" je prošla da je gradić Verhojansk u Sibiru je ovog vikenda dostigao temperaturu od 38 stepeni Celzijusa. To je lokalni rekord, a verovatno i najviše što je ikada zabeleženo u Arktičkom krugu.

Neviđeni toplotni talas, koji je koncentrisan pre svega u Sibiru, ali se polako širi i na druge polarne regione, izazvao je šumske požare na Severnom polu.

 


Кako globalne temperature nastavljaju rastu, čini se da je ovo druga "nova normalnost" koja će važiti na Arktiku.

Temperatura u Verhojanski, kao i u dugim mestima u ovom delu sveta, podložna je fluktuacijama. Zimi je to jedno od najhladnijih mesta na planeti, sa temperaturama koje se spuštaju i do -50 stepeni, ali u ovo doba godine obično su oko 20 stepeni Celzijusa.

Alarmantno je što je u subotu zabeleženo gotovo duplo više. Međutim, za naučnike ova rekordna temperatura nije najveći problem.

U martu, aprilu i maju, servis za klimatske promene Kopernikus je prijavio da je prosečna temperatura bila oko 10 stepeni iznad normale.

Početkom juna, u delovima Sibira zabeleženo je 30 stepeni, dok je u mestu Katanga u Rusiji - smeštenom u Arktičkom krugu - zabeležena nova rekordna temperatura u maju od 25,4 stepena Celzijusa.

Tokom proteklih par meseci velika oblast visokog pritiska u istočnoj Rusiji je bila dominantna. To je dovelo do toga da južni vetrovi donose topliji vazduh iz okoline tropskih krajeva, što je dovelo do više temperature od prosečne.

Međutim, postojanost ovog vremenskog obrasca dovela je do dugotrajnosti i obima toplote koji su zabrinjavajući. To je u skladu sa onim za šta klimatolozi veruju da će se na Arktiku dogoditi zbog klimatskih promena.

Naučni koncenzus je da se u prethodnih 30 godina Arktik zagrejao duplo više od globalnog proseka.

Poslednjih 50 godina prosečna temperatura vazduha širom sveta povećala se za oko jedan stepen, međutim, kako se približavamo Severnom polu vidimo da je ovde temperatura porasla za čak oko četiri stepena Celzijusa.

Zagrevanje na Arktiku dovodi do otapanja trajno zamrznutog sloja snega i leda ispod zemlje, takozvanog permafrosta. To zabrinjava naučnike, jer permafrost svojim otapanjem oslobađa ugljen dioksid i metan koji su prethodno bili zarobljeni izspod zemlje.

Ovi gasovi sa efektom staklene bašte dodatno zagrevaju planetu i prave začarani krug poznat kao pozitivna povratna sprega. Takođe, brže otapanje leda dovodi do porasta nivoa mora.

Sve to utiče i na porast šumskih požara, koji su uobičajeni leti, ali zbog visokih temperatura i jakih vetrova sve češće poprimaju katastrofalne razmere. Požari obično počinju da se javljaju početkom maja i dostiužu vrhunac u julu i avgustu, ali do kraja aprila ove godine su u sibirskoj oblasti Krasnojarsk već bili deset puta veći u odnosu na isti period prošle godine.

Takođe, izmerene emisije gasova od požara ovog meseca premašuju one izmerene u junu prošle godine. Ako se ovakav trend nastavi, 2020. će biti godina sa najgorim šumskim požarima zabeleženim u regionu.

 
Prošlu sezonu je već obeležio do tada neviđeni talas požara u Sibiru, ali oni nisu započeli ovoliko rano ili nisu goreli ovakvim intenzitetom.

(Izvor: Blic.rs)

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR