Nemačka je, u sklopu aktuelnih zapadnih sankcija ali i dugoročnog opredeljenja EU da se „oslobodi“ Moskve kao preovlađujućeg snabdevača prirodnim gasom i naftnim derivatima, uspela da reši svoju zavisnost po pitanju gasa ali je u poljoprivredi situacija sasvim drugačija.
Uvoz azotnih đubriva iz Rusije, apsolutno neophodnih za savremenu poljoprivredu, povećan je četiri puta. Razlog je jednostavan, a to je da je za proizvodnju mineralnih đubriva potreban gas, a njega EU nema koliko bi želela i po ceni koju bi želela.
Prema podacima Statističke službe i Udruženja nemačke poljoprivredne industrije, uvoz azotnih đubriva neophodnih za poljoprivredu iz Rusije je po rezultatima završene sezone povećan za 334 odsto. Slično je i u ostalim evropskim državama. Rusija je u sezoni 2022/2023 povećala izvoz azotnih đubriva za pet puta.foto:pixabay
Prema rečima predstavnika Udruženja, Martina Meja, gas i struja čine 80 do 90 odsto troškova mineralnih đubriva.
- Na kraju krajeva, uvozna đubriva nisu ništa drugo do jeftin ruski prirodni gas u sledećoj fazi prerade lanca vrednosti - rekao je on.
Nemačka je posle uništenja „Severnog toka 1“ i blokade puštanja u pogon „Severnog toka 2“, te drastičnog smanjena kupovine gasa iz Rusije, postala zavisna od ruskih poljoprivrednih đubriva, navodi se u članku u listu „Berliner cajtung” . Rastuće cene energenata dovele su do „turobne dinamike” u nemačkim hemijskim fabrikama, zbog čega Nemačka sve više uvozi, a ne proizvodi đubriva.
Kao rezultat toga, Nemačka uvozi 95 odsto svih azotnih đubriva iz drugih zemalja, uglavnom iz Belgije i Holandije. Prema podacima iz materijala Rosstata, Rusija je u julu 2023. povećala proizvodnju đubriva za 15,8 odsto u odnosu na jul 2022. godine, odnosno na 2,1 milion tona.
Za samo sedam meseci 2023. godine proizvedeno je 14,5 miliona tona đubriva, 2,4 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Glas javnosti/D03S