"Ograničićemo redovnu migraciju u Nemačku u okviru tzv. Pravila za Zapadni Balkan na 25.000 osoba godišnje", stoji u dokumentu predstavljenom u četvrtak u Berlinu.
Pravilo koje omogućava građanima sa Zapadnog Balkana da se u Nemačku usele radi zaposlenja uvedeno je početkom 2016. godine, nakon što su zemlje regiona proglašene bezbednim, što je praktično isključilo mogućnost dobijanja azila za njihove državljane. Ideja je bila da se onima koji pronađu posao u Nemačkoj omogući legalan put ka useljenju.
Za razliku od ostalih pravila koja se odnose na radne migrante izvan Evropske unije, Pravilom za Zapadni Balkan ne zahteva se stručna kvalifikacija, već isključivo ugovor o radu sa poslodavcem u Nemačkoj.
Prethodna vlada koju su činili socijaldemokrate, Zeleni i liberali prošle godine je udvostručila kvotu sa 25.000 na 50.000 radnih dozvola godišnje. Krajem prošle godine, na osnovu ovog programa, u Nemačkoj je boravilo 79.500 osoba – najviše sa Kosova, zatim iz Bosne i Hercegovine.
Ograničeni kapaciteti ambasada i dugi rokovi za vize
Građani šest zemalja Zapadnog Balkana – Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Severne Makedonije i Srbije – mogu se u Nemačku useljavati i preko drugih programa za kvalifikovanu radnu snagu.
Najveći izazov u praksi predstavljaju ograničeni kapaciteti nemačkih konzularnih predstavništava, zbog čega se na zakazivanje termina za vizu u nekim slučajevima čekalo i duže od godinu dana.
Glas javnosti /B06S