Lavrov je podsetio da u ovom dokumentu "ima mnogo toga dobrog", kao, na primer, i to da će se poštovati prava manjinskih naroda, ili pravo građana da pričaju na ruskom jeziku, ali da je za Moskvu najbitnije to što se Kijev 1991. godine obavezao da neće ulaziti ni u kakve vojne saveze.
"U takvim uslovima podržavamo teritorijalnu celovitost Ukrajine", poručuje ministar.
Lavrov se, takođe, osvrnuo i na Deklaraciju o odnosima suverenih država, koja je napisana na osnovu Povelje Ujedinjenih nacija, a u kojoj se govori da su države u obavezi da poštuju suverenitet i teritorijalnu celovitost drugih država, ukoliko se radi o vladama "koje poštuju princip samoopredeljenja naroda i stoga predstavljaju sve narode koji žive na toj teritoriji".
Šef ruske diplomatije ističe da to u slučaju Donbasa nije bio slučaj.
"Kada su protiv Donbasa, protiv Krima počeli rat, kako možete da kažete da ova vlast (posle puča 2014. godine), ovi pučisti, predstavljaju te ljude (iz tih regiona). Mi nemamo problema sa teritorijalnim integritetom Ukrajine, uništili su je oni koji su izvršili i podržali puč, čiji su lideri objavili rat svom narodu i počeli da bombarduju svoj narod", prokomentarisao je Lavrov.
Ipak, on dodaje da je Moskva spremna za dijalog koji bi mogao dovesti do mira, ali, kako kaže, Rusija više neće razmatrati ni jedan scenario prekida vatre, jer je jednom već bila prevarena.
Podsetimo, neposredno pre početka Specijalne vojne operacije ruski zvaničnici upozoravali su da Moskva želi da dobije garancije da se Ukrajina neće priključiti NATO-u, za šta je aktuelni kijevski režim pokazao veliko interesovanje.
Moskva je upozoravala da je to za nju crvena linija, ali odgovarajuća reakcija na zabrinutosti Kremlja nije došla ni iz Kijeva ni sa Zapada. Ubrzo nakon toga, Moskva je otpočela SVO, a spoljnopolitička usmerenost Ukrajine ka NATO-u se još nije promenila.
Ipak, uprkos tome, Zapad za sada ne želi da primi Ukrajinu u svoje okrilje, jer bi njen ulazak mogao da dovede i do trećeg svetskog rata.
Glas javnosti/Raša tudej Balkan