Kako bi se izborila s padom osnovnih veština učenika i rastućim zabrinutostima zbog uticaja ekrana, Švedska je odlučila da preokrene smer i uloži 104 miliona evra u ponovno uvođenje knjiga u učionice.
Tokom 2009. godine, digitalizacija švedskih škola smatrana je neizbežnim korakom ka savremenijem obrazovanju. Vlada je računare i tablete videla kao način da učenje postane dinamičnije i pristupačnije, dok su štampani udžbenici postepeno zamenjivani digitalnim medijima, ocenjenim kao fleksibilniji i dugoročno isplativiji.
Međutim, rezultati nisu ispunili očekivanja. Iako Švedska i dalje zauzima visoko mesto u obrazovanju, poslednje studije i svedočenja roditelja i nastavnika ukazali su na ozbiljne nedostatke ovog pristupa.
Godinama su se gomilale kritike zbog prekomernog korišćenja ekrana u školama. Brojna istraživanja pokazala su da čitanje na digitalnim uređajima, posebno na osvetljenim ekranima, napreže oči, smanjuje koncentraciju i negativno utiče na pamćenje i razumevanje tekstova u poređenju sa čitanjem na papiru.
Pored problema s čitanjem, ometanja koja digitalni uređaji donose postala su veliki izazov. Mnogi učenici, umesto da prate nastavu, koriste uređaje za igranje igara ili pregledanje interneta. Povećana zavisnost od ekrana takođe je izazvala zabrinutost zbog razvoja socijalnih veština i pažnje tokom časa.
Zbog ovih saznanja, švedska vlada odlučila je da vrati knjige u škole. U periodu od 2022. do 2025. godine, uložiće 104 miliona evra kako bi svaki učenik ponovo imao štampani udžbenik za svaki predmet.
Ovaj iznos biće iskorišćen i za finansiranje kampanja za podizanje svesti, kao i za podršku školama u tranziciji. Cilj je uspostaviti balansiraniji obrazovni pristup, gde digitalni alati neće zamenjivati osnovne metode, već ih dopunjavati.
Švedske vlasti prepoznale su pad osnovnih veština učenika, posebno u čitanju i pisanju, što je pripisano prekomernoj izloženosti digitalnim alatima od malih nogu. Mnogi roditelji izrazili su frustraciju zbog toga što računari često odvraćaju decu od obrazovnih ciljeva.
Za vladu, ova situacija odražava stratešku grešku: prebrzo napuštanje tradicionalnih metoda učenja, bez procene dugoročnih efekata.
Povratak knjigama ne znači potpuno odbacivanje digitalnih alata, koji su pokazali korisnost u određenim situacijama, poput diverzifikacije nastavnih metoda ili pristupa onlajn resursima. Švedska sada planira da digitalne alate koristi selektivno i u specifičnim kontekstima.
Glas javnosti /B06S