Donald Tramp je izgradio čitav svoj brend oko toga da bude pobednik. Ali 20. januara 2021. godine, izgledao je potpuno suprotno u svakom mogućem smislu. Porazili su ga birači. Zatim je drugi put opozvan nakon pobune na Kapitolu koju je podstakao. Vratio se u Palm Bič na Floridi, u svoje carstvo u nevolji. Njegova komercijalna nekretnina bila je uglavnom prazna. Njegov hotelski biznis gubio je desetine miliona dolara, a njegovi licencni poslovi bili su u zastoju.
Nedelju dana kasnije, Tramp je u svom privatnom klubu ugostio Vesa Mosa i Endija Litinskog. Oni su bivši učesnici emisije „Šegrt“ i došli su kako bi mu predstavili poslovnu ideju. Uz hamburgere i sladoled, učenici su predstavili nešto što je zaintrigiralo majstora. Medijsku i tehnološku kompaniju sa Trampovim brendom. Uključujući društvenu mrežu nalik Tviteru, servis za strimovanje kao Disney+ i platformu za hosting veb stranica poput Amazona. Najprimamljiviji deo predloga? Tramp bi dobio 90% vlasničkog udela i, prema nekome ko je bio uključen u dogovor, nije morao ništa da uloži unapred.
Tako je započela četvorogodišnja transformacija koja je najpoznatijeg američkog milijardera iz oblasti nekretnina pretvorila u prvog Amerikanca koji je stvorio milijarde od svoje politike. Drugi bogati ljudi su se kandidovali za političke funkcije, a mnogi političari – uključujući sve bivše predsednike koji su još živi – iskoristili su slavu i kontakte za bogaćenje nakon karijere. Ali niko nije zaradio na način, niti u razmeri u kojoj je to učinio Tramp.
Početkom 2021. godine, Forbes je procenio da Tramp vredi 2,4 milijarde dolara, od čega je 1,4 milijarde bilo vezano za tradicionalne komercijalne nekretnine, a milijarda dolara bila je koncentrisana u Njujorku. Danas se vraća na listu Forbes 400 sa procenjenom neto vrednošću od 4,3 milijarde dolara. Veći deo – 2,2 milijarde dolara zaključno sa 30. avgustom, kada su zaključene vrednosti za listu – potiče iz poslovanja sa društvenim mrežama.
Sada je samo 600 miliona dolara vezano za komercijalne nekretnine u Njujorku. Za manje od četiri godine, on je uvećao i potpuno transformisao bogatstvo koje je gradio duže od 40 godina.
Šta zapravo Tramp prodaje? Sebe. To radi decenijama. Kao tridesetogodišnjak koji je živeo luksuzno u Tramp Tower-u. Kao četrdesetogodišnjak koji je trošio velike sume u Atlantik sitiju. Kao pedesetogodišnjak koji je dominirao televizijama. Kao šezdesetogodišnjak koji je upao u politiku. I sada, kao sedamdesetogodišnjak koji traži osvetu.
Kroz uspone i padove, jedna stvar ostaje dosledna: pridobija poverenje ljudi koji ga ne analiziraju previše, a zatim to kapitalizuje. Samo pitajte zajmodavce koje nikada nije isplatio. Ili deoničare kazina koji su gledali kako potkrada listirano preduzeće za gotovinu, a zatim ga vodi u bankrotstvo – dva puta. Ili kupce stanova koji su izgubili bogatstva na luksuznim jedinicama u njegovoj kuli u Čikagu, dok je on izvlačio milione kroz naknade za upravljanje.
Kada Tramp doživi neuspeh, on ne odustaje – samo pronalazi novu ponudu, i često novu publiku. U politici, on je izgradio ogromnu grupu sledbenika. Najodaniji su lojalniji od bilo kojeg njegovog prethodnog kupca. I spremni da kupe bilo šta što bivši predsednik ponudi, po bilo kojoj ceni koju odredi.
Sve to se objedinjuje, u neviđenim razmerama, kroz Trump Media & Technology Group, matičnu kompaniju Truth Social-a, verzije Tvitera. S finansijske tačke gledišta, to je jedan od najapsurdnijih poslova u Americi, generišući samo 3,4 miliona dolara prihoda u 12 meseci zaključno s junom i beležeći neto gubitak od 380 miliona dolara.
Verovali ili ne, ta brojka vezano za prihode je zapravo manja za skoro 10 procenata u poređenju s prethodnom godinom. Iako je vlasnik, čije ime nosi kompanija, dominirao većinom medijskih ciklusa. Nema jasan poslovni model, sada kada Ilon Mask poseduje X, čime je eliminisana potreba za desničarskom alternativom.
Kompanija nema ni inspirativnog lidera – izvršni direktor Devin Nunjes, koji je ranije radio u poljoprivredi i vladi, prodao je oko četvrtine svojih akcija u avgustu da pokrije poreze. Ipak, trgovci naklonjeni Trampu i dalje vrednuju kompaniju na 3,8 milijardi dolara na kraju prošlog meseca (i 3,1 milijardu kada su se berze zatvorile u utorak). Da je bilo ko drugi iza kompanije, investitori bi je verovatno procenili na gotovo nulu.
Tramp Media & Technology Group, koja trenutno tuži Forbes i druge medijske kuće zbog prethodnih izveštavanja, nije pružila odgovore na listu pitanja za ovu priču. Umesto toga, predstavnik je optužio Forbes da pokušava da podigne izborne šanse Kamale Haris.
Baš kao što je politika promenila Trampa, on je promenio politiku, prepravljajući pravila kako izvući profit iz predsedništva. Samo je jedna osoba predvidela ovo. „Vrlo je moguće“, rekao je 45. predsednik u intervjuu za Fortune pre 24 godine, „da ću biti prvi predsednički kandidat koji će kandidaturom zaraditi novac“.
Stvari nisu tako počele. Trampova predsednička kampanja iz 2016. započela je u Kuli Tramp, najpoznatijem posedu u njegovom portfoliju. Tada se tajkun za nekretnine spustio pokretnim stepenicama i odmah zapalio američku politiku. „Kada Meksiko šalje svoje ljude, ne šalju najbolje,“ izjavio je, započevši prvu demografsku borbu svoje kampanje, s mnogim koje su tek usledile.
„Dovode drogu. Dovode kriminal. Silovatelji su. I neki, pretpostavljam, su dobri ljudi“. Kada ga je Forbes posetio u Kuli Tramp nekoliko meseci kasnije, na dan koji se poklopio s ogromnom masom pobožnih latinoamerikanaca koji su čekali da vide papu Franju, Tramp je bio glasno izviždan.
Kada je preoblikovao brend poznat po luksuzu u onaj definisan podelama, takva podsmehivanja su imala svoju cenu: operativna dobit pala je sa procenjenih 184 miliona dolara u 2015. na 141 milion dolara u 2017. godine.
Partneri za licenciranje proizvoda su se povukli, ograničivši ugovore koji su njegovo ime stavljali na kravate, madrace i košulje, što je kandidata koštalo oko tri miliona dolara godišnje. Gosti hotela su se takođe odjavljivali, što je dovelo do pada profita od 74% u njegovom hotelu u Čikagu. U trenutku kada su prihodi presušivali, njegovi politički troškovi su rasli, smanjujući njegovu rezervu gotovine.
Potrošio je 66 miliona dolara na svoju kampanju 2016. godine i pobedio na izborima. Zatim se nekoliko dana kasnije složio da potroši dodatnih 25 miliona dolara kako bi rešio tužbe zbog prevare povezane sa Tramp Univerzitetom. Do trenutka kada se uselio u Ovalnu kancelariju, njegov bilans stanja je prikazivao samo 76 miliona dolara u gotovini. Manje od polovine od 192 miliona dolara koliko je prijavio na početku kampanje.
Vlast nije puno pomogla Trampovim finansijama – barem ne u početku. Sigurno je pokušavao da unovči predsedništvo. Poznato je da je Mar-a-Lago pretvorio u „zimsku Belu kuću“. Preusmerio je milione dolara iz svoje kampanje u svoj biznis, ponudio da se konferencija G7 svetskih lidera održi u njegovom golf odmaralištu i tako dalje.
Međutim, ništa od toga nije nadoknadilo štetu koju je politika nanela Trampovom brendu. Dinamika je bila očigledna unutar Tramp International hotela u Vašingtonu, gde je lobi bio pun moćnika. Ali nije bilo dovoljno svakodnevnih gostiju u sobama iznad, što je dovelo do gubitaka iz godine u godinu. U celom njegovom portfoliju, procenjena operativna dobit se kretala oko 150 miliona dolara u 2018. i 2019. godini, što je pad od približno 18% u odnosu na nivo pre predsedništva.
Erik Tramp, koji je pomagao u vođenju porodičnog biznisa dok je njegov otac služio kao predsednik, kanalisao je svog oca u projiciranju da sve ide dobro. Ali za razliku od oca, on je priznao očigledne izazove. „Da li je predsedništvo korisno?“ Erik se zapitao naglas dok je sedeo za stolom u Kuli Tramp početkom 2017. „Morate to sagledati s obe strane. Ako govorite o postojećim sredstvima, ona rade neverovatno. Ako govorite u celini, žrtvovali smo se kako bismo mu omogućili – i on se žrtvovao – da preuzme najvišu funkciju na svetu“.
Međutim, nije bilo moguće prikriti probleme kada je pandemija pogodila. Trampova procenjena operativna dobit pala je na minimum od 110 miliona dolara. Njegovih pet hotela u potpunom vlasništvu beležilo je procenjene gubitke od 23 miliona dolara. Još veći problem: njegovi komercijalne nekretnine, gde su zakupci pod dugoročnim ugovorima ostali uprkos političkim previranjima, počeli su da pokazuju znakove nevolje.
Trump Organization je ponovo pregovarala o zakupu sa Gučijem, glavnim zakupcem u kuli Tramp, smanjujući procenjen iznos od sedam miliona dolara sa njihove kirije. Zauzetost je pala sa 89% na 75% u zgradi na 40 Wall Street, dok je zgrada klizila ka prezaduženosti.
U trenutku kada je Tramp napustio kancelariju, imao je procenjenu vrednost od 2,4 milijarde dolara, što je pad sa približno 4,5 milijardi dolara koliko je imao na dan kada je najavio svoju kampanju 2016. u atrijumu Kule Tramp. Osam meseci nakon završetka njegovog predsedničkog mandata, Tramp je zvanično ispao sa liste Forbes 400 po prvi put u 25 godina.
Dana 20. oktobra 2021, otprilike dve nedelje nakon što je ispao sa liste Forbes 400, Tramp je ponovo bio domaćin svojim „šegrtima“ u Mar-a-Lagu. Klub se izdvojio kao svetla tačka tokom njegovog predsedništva, jer je postao sve više povezan sa politikom. Neki starosedeoci nisu voleli promenu i odlučili su da odu, što je zapravo koristilo Trampu. Što je više njih napustilo članstvo, to je više novih članova mogao da primi, naplaćujući sve veće naknade za učlanjenje.
Oslobođen Bele kuće, Tramp je usredsredio svoj svet u Mar-a-Lagu i pozvao one koji su mogli da napišu čekove za koje se priča da su blizu milion dolara da se pridruže ekstravaganciji. Njegov računovodstveni izveštaj je pokazao skok u prihodima od učlanjenja sa tri miliona dolara u 2020. na 11 miliona dolara u 2021, čime su profiti više nego udvostručeni na 15 miliona dolara te godine.
Slični trendovi su se odigrali i u njegovoj kolekciji golf terena, nekada sporednoj stavki u njegovom portfoliju, koji su dobili podsticaj od pandemije i iznenada počeli da ostvaruju više od 40 miliona dolara procenjene operativne dobiti godišnje, u odnosu na 17 miliona dolara 2020. godine.
Uprkos svim novim prihodima, i dalje nije bio voljan da previše investira u svoj medijski startap. Kako se opekao poznatim bankrotima iz prethodnih decenija, postao je oprezniji u starosti. „Politika je odlična jer ne trošiš novac“, rekao je Tramp za Forbes 2015. godine, tvrdeći da nema šanse da se njegova neto vrednost smanjila. „Ne možeš napraviti loš dogovor, razumeš“.
Takva finansijska uzdržanost ostavila je Mosa i Litinskog, bivše takmičare u Šegrtu, da traže druge investitore. Krajem oktobra, prikupili su više od šest miliona dolara zahvaljujući pomoći Roja Bejlija, starog poslovnog saradnika Rudija Đulijanija, kao i Kenija Truta, milijardera iz industrije višeslojnog marketinga iz Dalasa, prema dokumentima koje je pribavio Forbes.
Zatim su tog sudbonosnog dana u oktobru 2021. šegrti ponovo došli u Mar-a-Lago sa gostom, zapanjenim finansijerom po imenu Patrik Orlando, koji je bio u poziciji da obezbedi skoro 300 miliona dolara koje je sakupio u kompaniji za specijalne namene.
Pod ogromnim lusterima, Tramp i Orlando su potpisali dokumente kojima su sklopili SPAC sporazum koji bi spojio Orlandov javno trgovani fond sa Trampovim privatnim preduzećem. Time su pripremali Trampovu medijsku i tehnološku grupu za izlazak na berzu uprkos tome što praktično nije imala poslovnu operaciju.
U suštini, samo su Trampa izveli na berzu. Potpisali su papire, objavili saopštenje za javnost i čekali reakciju tržišta. Kada je sutradan zazvonilo zvono, akcije SPAC-a su podivljale – na osnovu mogućnosti spajanja – na kraju skočivši sa 10 na 175 dolara, privremeno implicirajući post-spajanje vrednosti od oko 30 milijardi dolara. Orlando je počeo da prikuplja dodatnih milijardu dolara od institucionalnih investitora. „Znate, stvarno želim da izgradim kompaniju vrednu 100 milijardi dolara“, rekao je svojim partnerima, držeći bocu Veuve Clicquot-a. „Mislim da je ovo tim koji to može da uradi“.
Pogrešio je. Spajanje je završilo zapleteno u mrežu istraga. Orlandov vlastiti SPAC ga je otpustio; zatim je Komisija za hartije od vrednosti i berze podnela tužbe za prevaru. Poslovni partner po imenu Erik Svider je uskočio sa znatno manjim ambicijama. „Cilj ovde je da se završi spajanje“, objasnio je. „To je to. To je jedini fokus“-
Na kraju, SPAC je rešio svoje probleme sa Komisijom za hartije od vrednosti i berze, nastavljajući sa spajanjem i plaćajući kaznu od 18 miliona dolara. Akcionari jedva da su trepnuli, podižući cenu akcija spojene kompanije čim su počele da se trguju, 26. marta, pod simbolom DJT – istim simbolom koji je Tramp koristio za kazino kompaniju koja je dva puta bankrotirala. Akcije su skočile za 59% za manje od jednog dana. To je povećalo vrednost Trampovog udela na 6,3 milijarde dolara i podižući njegovo ukupno bogatstvo na 8,1 milijardu dolara, najviše što je ikada bilo.
Od tada, cena akcija – a time i Trampovo bogatstvo – divlje oscilira, uglavnom opadajući kako se otkriva realnost samog posla. U trenutku kada su se tržišta zatvorila u utorak, investitori su vrednovali njegov udeo na 1,9 milijardi dolara, spuštajući Trampovo bogatstvo na procenjenih 3,9 milijardi dolara, sa 4,3 milijarde dolara pre nekoliko nedelja. Ali s obzirom na to da Tramp nije gotovo ništa investirao u ovaj poduhvat, on je i dalje daleko u plusu.
U ovom trenutku, cena akcija je toliko odvojena od osnovnih finansijskih pokazatelja kompanije da je učinak Trampove medijske i tehnološke grupe gotovo nebitan. Ono što je najvažnije su emocije Trampovih sledbenika. Te emocije će odrediti koliko on može da izvuče iz svog udela.
Izgleda da je svestan da je njegova kompanija na društvenim mrežama precenjena. Pre nego što je kompanija izašla na berzu, sam je rekao, u svom finansijskom izveštaju, da ona vredi ne više od 25 miliona dolara. Nema razloga da vredi više danas, s obzirom na to da su njeni prihodi opali od tada, a Trampova verovatnoća da postane sledeći predsednik smanjena nakon što je Džo Bajden napustio trku.
Posao ima neobičnu strukturu koja mu omogućava da zadrži 55% kontrolnih glasova, čak i ako proda sve osim jedne od svojih 115 miliona akcija. Mesecima su njegove akcije bile pod ograničenjima koja su ga sprečavala da ih prodaje, ali ta ograničenja su sada pred istekom. Prodaja otprilike 60% kompanije za društvene mreže odjednom, ili čak u pristojnim količinama, mogla bi srušiti cenu akcija – i ostaviti ga sa manje. Njegov izazov je kako zadržati poverenje svojih najvernijih sledbenika da je posvećen kompaniji, a istovremeno prodavati akcije tim istim ljudima.
Možda će mu brzo biti potreban novac. Tramp trenutno ima procenjenih 413 miliona dolara likvidnih sredstava na svom bilansu stanja nakon prodaje hotela u Vašingtonu i golf terena u Njujorku.
Ali sudija u Njujorku, koji je utvrdio da je milijarder preuveličavao svoje bogatstvo prilikom sticanja obe nekretnine, presudio je da mora da vrati profit od obe transakcije, što pokriva deo od 566 miliona dolara koje duguje. Bivši predsednik se žalio.
U međuvremenu, daje sve od sebe da pomogne ceni akcija. „Mnogi ljudi misle da ću prodati svoje akcije. Znate, vredne su milijarde dolara“, rekao je novinarima prošle nedelje. „Ali ne želim da prodajem svoje akcije. Neću prodati svoje akcije. Ne treba mi novac“.
Ipak, prodaja akcija bila bi prevarna odluka, ali i ona koja bi mogla omogućiti Trampu da osigura prvu milijardu dolara zarade od politike u istoriji SAD-a, potencijalno cementirajući njegovo dugoročno mesto na Forbes listi 400, listi kojom je bio opsednut još od njenog prvog izdanja 1982. godine. „Čovek je najnasilnija od svih životinja,“ citiran je u tom prvom izdanju, „i život je niz borbi koje se završavaju pobedom ili porazom“.
Glas javnosti /F04S