Većina zemalja EU - uključujući Francusku i Nemačku - želi da Evropska komisija pooštri postupak protiv Mađarske zbog plana premijera Viktora Orbana da zabrani predstojeću gej paradu a u Budimpešti, navodi se u zajedničkom saopštenju.
Ovaj potez vrši pritisak na Komisiju da kazni Budimpeštu, baš kada diplomate EU upozoravaju na sve veći pritisak za primenu „nuklearne opcije“ protiv Mađarske zbog njene opstrukcije Ukrajine,
Šesnaest zemalja podržalo je saopštenje, koje je koordiniralo holandsko ministarstvo spoljnih poslova, u kojem se poziva Brisel da „brzo u potpunosti iskoristi alate vladavine prava koji mu stoje na raspolaganju“ kako bi Budimpešta popustila u vezi sa zabranom parade.
„Veoma smo uznemireni ovim razvojem događaja“, navodi se u pismu koje su potpisale Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Irska, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Holandija, Portugal, Slovenija i Švedska.
Francuska i Nemačka su takođe potpisale, rekao je diplomata EU.
Niz mađarskih zakona koji prete novčanim kaznama organizatorima i učesnicima LGBTK+ događaja, pod maskom zaštite dece, „suprotan je osnovnim vrednostima ljudskog dostojanstva, slobode, jednakosti i poštovanja ljudskih prava kako je navedeno u članu 2 Ugovora o Evropskoj uniji“, navodi se u saopštenju.
Tekst ne precizira koje mere Brisel treba da preduzme. Očigledna opcija bi, međutim, bila da se uvedu „privremene mere“ protiv Mađarske, koje su ekvivalentne pravnim zabranama EU protiv vlade kako bi se sprečila šteta, u ovom slučaju naređivanjem Budimpešti da dozvoli proslavu gej parade.
Brisel, koji Mađarskoj uskraćuje 18 milijardi evra iz sredstava EU zbog kršenja vladavine prava, do sada se protivio daljim prinudnim merama. Komesarka za ravnopravnost Hadža Labib je tokom sastanka prošle nedelje odbacila ideju o uvođenju privremenih mera, prema rečima jednog učesnika. Nesprovođenje mera moglo bi potom da pokrene kazne.
Labib je rekla poslanicima da joj nedostaje podrška njene šefice, predsednice Komisije Ursule fon der Lajen, za dalje delovanje.
Portparol Komisije je odbio da komentariše izveštaj.
Portparol stalnog predstavništva Mađarske u Briselu nije odmah odgovorio na zahtev za komentar.
Izjava vrši pritisak na fon der Lajen da pooštri mere, jer zvaničnici EU i diplomate izveštavaju o promeni raspoloženja prema Mađarskoj.
„Frustracija prema Mađarskoj se masovno povećava“, rekao je jedan zvaničnik EU, misleći na odbijanje Budimpešte da odobri bilo kakvu pomoć Ukrajini. „Ako postoji egzistencijalna pretnja na našim granicama, koliko dugo ćete to trpeti?“
Uoči sastanka Saveta EU za opšte poslove u utorak, švedska ministarka za Evropu Džesika Rozenkranc izjavila je da strpljenje prema Mađarskoj polako ističe.
„Posle sedam godina i sedam saslušanja, nalazimo se na raskrsnici“, rekla je.
„Osim ako na sutrašnjem sastanku ne vidimo potpuno novi mađarski pristup, ne vidim svrhu nastavka ovih saslušanja. Krajnje je vreme da ozbiljno shvatimo sledeće korake.“
Još jedan zvaničnik EU rekao je da se u prestonicama stvara zamah za korišćenje nuklearne opcije — lišavanje Mađarske prava glasa u Evropskom savetu putem takozvanog postupka po Članu 7. Da bi se to učinilo, većina od četiri petine zemalja EU bi prvo morala da glasa da je Budimpešta prekršila Ugovor o EU.
Zatim, 26 zemalja (sve članice EU minus jedne na koju se odnosi) bi moralo da glasa o oduzimanju Budimpešti prava glasa o pitanjima poput spoljne politike ili proširenja EU.
Drugi zvaničnik je izjavio da najmanje 19 zemalja trenutno podržava nastavak postupka po Članu 7, tri manje od broja potrebnih za prelazak prvog praga. Dve diplomate su rekla da je veći izazov sledeći korak, koji zahteva da 26 zemalja bude složan.
Posvećenost Pariza i Berlina je ključna za postizanje takve većine.
„Želite da pritisnete to dugme samo kada znate da ćete pobediti“, rekao je jedan od dvojice diplomata. Dakle, potrebno je da Pariz i Berlin budu potpuno uz vas. Neko mora da pozove Roberta Fica“ — premijera Slovačke, za koga bi se moglo očekivati da podrži Mađarsku.
Glas javnosti