Većina građana država Evropske unije, njih čak 71 odsto najradije se odlučuje za "domaća" putovanja, odnosno unutar svoje zemlje, petina, tačnije 21 odsto za putovanje po EU, a van šengenskog prostora njih svega osam odsto pokazuju najnoviji podaci Eurostata.
Španci su vodeći u putovanju po svojoj zemlji, jer svega osam odsto njihovih putovanja unutar EU je van Španije.
Slede Francuzi i Rumuni sa tek devet odsto putovanja van svojih granica, ali unutar EU dok su sa druge strane male zemlje najmobilnije: Luksemburg 78 odsto, Belgija 62 odsto i Malta 48 procenata.
Luksemburg je i na vrhu liste najvećih potrošača u inostranstvu, sa prosečnom potrošnjom od 1.758 evra za putovanja u trajanju od najmanje četiri noći. Slede Šveđani sa 1.744 €, Austrijanci 1.573 €, Finci 1.501 € i Francuzi 1.403 €. Oni koji najmanje troše su Litvanci 569 €, Mađari 580 € i Slovenci 667 €.
U trošenju na hrani i piću vode Kiprani koji  u proseku daju 320 € na restorane i kafiće tokom putovanja u trajanju od najmanje četiri dana, slede Estonci sa 305 €, Finci  sa 274 € i Grci sa 263 €.
Balkanski turisti često velik deo putnog budžeta, često četvrtinu ili više, troše na obroke i piće van kuće. Na vrhu su Bugari sa 34 odsto, Rumuni sa 29,5 procenata, Hrvati 29%, Grci 27,5% i Kiprani 25%. Najmanje trošadžije su Francuzi, koji na obroke izdvajaju samo devet odsto i Šveđani 13% budžeta.
Belgijanci, Nemci i Austrijanci žele da izbegnu neprijatna iznenađenja: više od 40% ukupnog putnog budžeta troše na hotele i smeštaje, što je najveći udeo u EU. Latvijci takođe stavljaju akcenat na udobnost, četvrti su po izdacima za smeštaj, iako su tek 22. po ukupnom budžetu za putovanja.
Sa druge strane, zemlje centralne Evrope kao što su Češka, Poljska i Mađarska proporcionalno najmanje troše na smeštaj. Na samom dnu liste su Danci, koji na hotele i pansione izdvajaju svega trećinu ukupnog putnog budžeta 32,6 odsto.
Glas javnosti/ D08S