Ideja da svaka država mora da ima prestonicu deluje gotovo neupitno. Ipak, u svetu postoje dve zemlje koje nikada nisu formalno odredile svoj glavni grad. I što je najzanimljivije – ne radi se o malim grad-državama poput Vatikana ili Monaka, gde se granice grada i države praktično poklapaju.
Reč je o Nauruu i Švajcarskoj, državama koje su iz sasvim različitih razloga ostale bez zvanično proglašene prestonice.
Nauru je mala ostrvska država u Tihom okeanu, čija je ukupna površina manja od Menhetna. Zemlja je administrativno podeljena na 14 distrikata i ima oko 12.000 stanovnika, koji uglavnom žive uz obalu.
Glavni razlog zbog kojeg Nauru nema prestonicu jeste to što na ostrvu nikada nisu formirani klasični gradovi. Postoje manja naselja i oblasti u kojima se nalaze državne institucije, ali nijedno mesto nije zvanično proglašeno glavnim gradom.
Zanimljivo je da je Nauru u drugoj polovini 20. veka važio za jednu od najbogatijih država na svetu po glavi stanovnika. Bogatstvo je bilo zasnovano na eksploataciji velikih rezervi fosfata, nastalih višemilenijumskim taloženjem ptičjeg izmeta. Kada su resursi iscrpljeni, usledio je brz ekonomski pad.
Danas se zemlja suočava sa ozbiljnim finansijskim i ekološkim problemima i u velikoj meri zavisi od pomoći Australije. Iako distrikt Jaren ima najveći politički značaj, jer se u njemu nalaze parlament i većina državnih institucija, on nikada nije dobio formalni status prestonice.
Drugi, znatno poznatiji primer države bez zvaničnog glavnog grada je Švajcarska, što često iznenađuje mnoge. Ova zemlja sastoji se od 26 kantona koji su tokom istorije funkcionisali gotovo kao nezavisne političke jedinice.
Zbog snažnog naglaska na decentralizaciji i ravnopravnosti regiona, Švajcarska nikada nije donela odluku da proglasi jedan grad za prestonicu. Umesto toga, ključne državne institucije raspoređene su u više gradova širom zemlje.
Grad Bern je sedište savezne vlade i parlamenta i nosi titulu „federalnog grada“, ali formalno nema status glavnog grada. Savezni sud nalazi se u Lozani, dok je Savezni krivični sud smešten u Belinconi.
Ovakav sistem odražava specifičnu političku kulturu Švajcarske, zasnovanu na kompromisu, federalizmu i ravnoteži moći. Kantoni imaju sopstvene ustave, parlamente i sudove, a izbegavanje jednog dominantnog centra vlasti u skladu je sa dugom tradicijom direktne demokratije.
Primeri Naurua i Švajcarske jasno pokazuju da postojanje glavnog grada nije univerzalno pravilo. Ono zavisi od istorijskih okolnosti, političkog uređenja i geografskih specifičnosti – a u nekim slučajevima, država jednostavno može sasvim dobro da funkcioniše i bez zvanične prestonice, piše B92.net.
Glas javnosti /D03S