Sigurnosni protokol omogućava hitan ulazak pomoću specijalnog koda, ali ovaj sistem ima vremensko ograničenje, nakon kojeg pristup više nije moguć bez unutrašnjeg odobrenja. Neposredno pre isteka tog roka, prvi oficir je povratio delimičnu svest i uspeo da otvori vrata.
Opis stanja pilota — „bled, znojan, sa nevoljnim pokretima“ — ukazivao je na ozbiljan zdravstveni problem. Kabinsko osoblje i lekar koji se zatekao među putnicima odmah su mu ukazali prvu pomoć, dok je kapetan odlučio da preusmeri avion na najbliži aerodrom — u Madridu. Letelica je bezbedno sletela, a prvi oficir je hitno prebačen u bolnicu, gde mu je dijagnostikovan neurološki poremećaj praćen epileptičnim napadima, koji ranije nisu pokazivali simptome.
Avion je nakon sletanja ostao prizemljen u Madridu oko pet i po sati, pre nego što je nastavio let ka Sevilji.
Povodom incidenta oglasila se i Lufthanza, navodeći da je „kompanija u potpunosti sarađivala sa španskim vlastima i sprovela sopstvenu, sveobuhvatnu internu istragu“. Iako nisu saopšteni detalji tog izveštaja, portparol kompanije je dodao da je bezbednost putnika i posade uvek apsolutni prioritet. U pojedinim medijima takođe se navodi da je Lufthanza odbila da komentariše pojedinosti slučaja dok traje postupak u nadležnim institucijama.
Španski istražitelji su zaključili da se kolaps pilota nije mogao predvideti, ali su pozvali Evropsku agenciju za bezbednost vazdušnog saobraćaja (EASA) da preispita postojeća pravila o boravku jednog pilota u kabini. Takve preporuke dolaze u svetlu sve češćih poziva struke da se dodatno osiguraju najosetljiviji segmenti u upravljanju avionom — naročito u trenucima kada kapetan privremeno napusti pilotsko mesto.
Evropske vlasti još nisu zvanično reagovale, ali se očekuje da će ovaj događaj ući u razmatranje u narednim revizijama propisa.
Glas javnosti/T02S