Prema pisanju Foreign Policyja, Izrael će gotovo sigurno pokrenuti novi rat protiv Irana pre decembra, a mogućnost izbijanja sukoba postoji već krajem avgusta. Iran očekuje napad i priprema se za njega, a za razliku od prošlog rata, Teheran bi ovog puta mogao snažno uzvratiti od samog početka kako bi pokazao da se ne može pokoriti izraelskoj vojnoj dominaciji.
Procene govore da bi nadolazeći sukob mogao biti daleko krvaviji od prethodnog. Ukoliko američki predsednik Donald Trump ponovo popusti izraelskom pritisku i uključi SAD u rat, postoji opasnost od sveobuhvatnog sukoba sa Iranom, u poređenju s kojim bi rat u Iraku izgledao kao manja operacija.
Junskim izraelskim napadima cilj je bio više od samog iranskog nuklearnog programa – radilo se o pokušaju promene odnosa snaga na Bliskom istoku. Izrael je imao tri glavna cilja: oslabiti nuklearne kapacitete Irana, uvući SAD u direktan vojni sukob i destabilizovati režim u Teheranu. Ostvaren je samo prvi cilj, i to delimično.
Iako su početni udari uključivali eliminaciju 30 visokih zapovednika i 19 nuklearnih stručnjaka, Iran je brzo popunio praznine i pokrenuo snažan raketni napad. Nisu se ostvarile izraelske nade o izazivanju panike unutar iranskog rukovodstva. Naprotiv, nacionalno jedinstvo u Iranu je ojačalo, a javnost je, suočena s pretnjom, pokazala podršku snažnoj odbrani širom regiona.
Izraelski ministar odbrane Israel Kac i načelnik Glavnog štaba Ejal Zamir najavili su nastavak operacija, navodeći da junski rat predstavlja tek prvu fazu. Strategija “košenja trave” podrazumeva preventivne i ponovljene udare kako bi se protivnicima onemogućio razvoj kapaciteta koji bi mogli ugroziti izraelsku vojnu nadmoć. Obnavljanje iranskih raketnih zaliha i protivvazdušne odbrane dodatno pojačava izraelsku nameru da napadne što pre.
S iranske strane, zvaničnici poručuju da će odgovor na novi napad biti odlučniji i nemoguće ga je prikriti. Teheran smatra da Izraelu treba naneti nepodnošljivu cenu kako bi se zaustavilo postepeno uništavanje njihovih odbrambenih sposobnosti. Ishod bi mogao zavisiti od toga koja strana će brže obnoviti svoje kapacitete i prilagoditi strategiju nakon prethodnog sukoba.
Trump se suočava s dilemom – njegova odluka mogla bi presudno uticati na tok rata. Politički, početni udari izazvali su podele unutar pokreta MAGA, a vojno, 12-dnevni sukob otkrio je slabosti u američkim zalihama projektila. Ipak, dajući saglasnost za prve napade, američki predsednik se našao u poziciji iz koje je teško izaći – moraće se potpuno uključiti ili se suprotstaviti izraelskom pritisku, što do sada nije činio, navodi Foreign Policy.
Glas javnosti/K04S