Ratko Mladić je vodio miran život sve do oktobarskih promena 2000. godIne.
Pripadnici Vojske Jugoslavije čuvali su i njega i njegov stan u Ulici Blagoja Parovića 119 na Banovom brdu. Poglavlje mirnog života Ratko Mladić je „zatvorio“
Onog dana kada je Slobodan Milošević izručen Haškom tribunalu – 28. juna 2001. Ratko Mladić je "zatvorio" poglavlje mirnog života. Od tada Mladić dom menja kasarnama i vojnim objektima širom Srbije, gde se krio gotovo punih godinu dana.
Vlast u Srbiji 2002. godine izdaje poternicu za njim. A Mladićeva taktika skrivanja se tada menja: gotovo kao u filmovima, skrivao se Mladić u stanovima koje su za njega po Beogradu iznajmljivali jataci.
Do 2006. krio se na Novom Beogradu, Bežanijskoj kosi i Banjici. I tako sve do 26. maja 2011. kada je konačno pronađen u rođačkoj kući u mestu Lazarevo kod Zrenjanina.
Tada počinje „haški život“ Ratka Mladića. U pritvoru u Ševeningenu je od 31. maja 2011. godine. Haški tribunal je Mladića prvi put optužio još u julu 1995, a optužnica je više puta menjana i dopunjavana do 2011. Suđenje je počelo u maju 2012. i trajalo je do kraja 2016. godine. Tokom punih 530 radnih dana, saslušano je 169 svedoka optužbe i 208 svedoka odbrane. U spis su uvedene i pisane izjave još 214 svedoka. Prihvaćeno je 9.914 dokaznih predmeta.
Haški tribunal je 22. novembra 2017. Mladića nepravosnažno proglasio krivim za genocid u Srebrenici, progon Hrvata i Muslimana širom Bosne i Hercegovine, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika Unprofora za taoce, 1992-95. Mladić je, po 10 od 11 tačaka optužnice, osuđen za genocid u Srebrenici i za zločine protiv čovečnosti u 15 bosanskih opština: progon, istrebljenje, ubistva, deportaciju i prisilno premeštanje, piše N1.
Tribunal je utvrdio Mladićevu krivicu i po četiri tačke optužnice za kršenje zakona i običaja rata: ubistva, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca. Oslobođen je optužbe za genocid u još šest bosanskih opština – Foči, Kotor Varoši, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu i Vlasenici.
Prvostepena presuda je glasila: doživotna kazna zatvora – Mladić je bio protagonista sveobuhvatnog udruženog zločinačkog poduhvata sa ciljem trajnog i nasilnog uklanjanja Muslimana i Hrvata sa velikog dela teritorije BiH radi ostvarivanja srpske dominacije.
Na presudu su se žalili i Mladićevi branioci i tužioci. Odbrana je žalbom tražila da Mladić bude oslobođen ili da mu se ponovo sudi, tvrdeći da Tužilaštvo nije dokazalo njegovu krivicu, piše pomenuti portal.
Branioci su u žalbi tvrdili da nije postojao udruženi zločinački poduhvat i da su se srpske snage pod Mladićevom komandom samo branile od Armije BiH.
Tužioci su, sa druge strane, tražili da osuđujući deo prvostepene presuda bude potvrđen, ali i da apelaciono veće Mladića proglasi krivim i za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u pet opština u BiH.
Ratko Mladić je do sada više puta rekao da je sve što se u Haškom tribunalu govori „laž“. Kada je Mladić uhapšen, iz Brisela je stigla poruka da se time zatvara jedno „mračno poglavlje“ i otvaraju nove perspektive pomirenja u regionu. Da li su nam te perspektive danas bliže?
(Glas javnosti)