Studenti su bili prvi koji su izašli na ulice, ali su im se ubrzo pridružili građani različitih profila. Ovi masovni skupovi, nazvani „zborovi“, postali su platforma za izražavanje nezadovoljstva i traženje promena.
Prema dostupnim informacijama, organizacija ovih protesta uključuje različite aktere. Nevladine organizacije (NVO) igraju značajnu ulogu u koordinaciji skupova, pružajući logističku podršku i platformu za komunikaciju. Pored toga, aktivisti iz nekoliko građanskih pokreta, uključujući Pokret slobodnih građana (PSG), Zelena-levo front (ZLF) i inicijativu Kreni-Promeni, navodno su aktivno uključeni u organizaciju. Ovi akteri insistiraju na tome da njihovo delovanje nije politički svrstano, već da predstavlja građanski odgovor na trenutne društvene probleme.
Iako su studenti i dalje značajan deo protesta, primećuje se da su „zborovi“ privukli raznoliku grupu učesnika, uključujući građane različitih starosnih dobi i društvenih slojeva. Ovo širenje baze učesnika doprinelo je većoj vidljivosti protesta, ali je istovremeno izazvalo pitanja o jedinstvenosti ciljeva i poruka.
Tokom nekih protesta došlo je do incidenata, uključujući sukobe demonstranata i policije. Ovi događaji izazvali su žustre reakcije – dok jedni smatraju da su nasilni ispadi izolovani, drugi upozoravaju na rizik od eskalacije. Vlasti su pojačale prisustvo policije i pozvale na dijalog, dok je javnost podeljena između podrške demonstrantima i zabrinutosti za javni red.
„Zborovi“ su pokrenuli važnu raspravu o budućnosti Srbije i ulozi građana u društvenim promenama. Iako su zahtevi raznoliki, a organizacija složena, ovi protesti pokazuju da građanski aktivizam i dalje ima snažan odjek. Pitanje je kako će se dalje razvijati situacija i da li će dijalog prevladati nad tenzijama.
Glas javnosti