"Sud je optuženom Miloradu Dodiku izrekao kaznu zatvora u trajanju od jedne (1) godine, kao i meru bezbednosti zabrane vršenja dužnosti predsednika Republike Srpske u trajanju od šest (6) godina, od dana pravosnažnosti presude“, objavio je Sud BiH.
Reč je o prvostepenoj presudi, koja u ovom trenutku nije pravomoćna, a to će postati nakon što i odbrana i tužilaštvo podnesu žalbe i konačnu odluku donese drugostepeno veće Suda BiH. Drugostepena presuda bi trebalo da bude izrečena do kraja ove godine.
Ukoliko i pravosnažna presuda bude kao i prvostepena to znači da Dodik u narednih šest godina neće moći obavljati funkciju predsednika RS-a.
Kada je reč o zatvorskoj kazni, s obzirom da je osuđen na godinu dana zatvora, to će prema važećem zakonu moći otkupiti za otprilike 36.000 KM, piše Klix.ba.
A pitanje je i ko bi ga uhapsio. Što se tiče sprovođenja ove presude, nadležnost za hapšenje i izvršenje kazne imaju pravosudne institucije Bosne i Hercegovine. Ukoliko Sud BiH izda nalog za hapšenje, obaveza njegovog sprovođenja pada na agencije za provođenje zakona na državnom nivou, kao što su Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i druge policijske strukture. Ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Ramo Isak, izjavio je da će Dodik biti uhapšen ako Sud BiH to zatraži od policije Federacije BiH.
Međutim, s obzirom na Dodikov politički položaj i podršku koju uživa u Republici Srpskoj, sprovođenje presude može naići na praktične i političke prepreke. Dodik je već izrazio protivljenje presudi, nazivajući je „malverzacijom ustavnim poretkom u BiH“.
„Međutim, direktor SIPA, Darko Ćulum, bosanski je Srbin, za kojeg u Banjaluci kažu da je Dodikov lojalni saradnik. Ćulum je godinama bio na čelu policije RS pre nego što je prešao u državnu agenciju u Sarajevu. Da li bi SIPA pod vođstvom Darka Ćuluma zaista pokušala da uhapsi Dodika, posebno ako bi uz to naišla i na otpor policije RS“, piše Frankfurter algemajne cajtung.
Kada je reč o direktoru Službenog lista Republike Srpske Milošu Lukiću, on je oslobođen optužbe.
Dodik je presudom konkretno osuđen na zabranu obavljanja funkcije predsednika Republike Srpske u narednih šest godina od trenutka pravosnažnosti presude. Taj deo presude odnosi se isključivo na poziciju predsednika Republike Srpske.
Međutim, postavlja se pitanje – da li to znači da Dodik može da se kandiduje i obavlja neke druge političke funkcije? Evo šta kaže zakon i zašto je ključni deo presude upravo kazna zatvora u trajanju od godinu dana.
Naime, ukoliko mu bude pravosnažno potvrđena, odnosno ako drugostepeni sud potvrdi presudu, to znači da Dodik neće moći da se kandiduje ni za jednu drugu političku funkciju. Zašto?
„U odnosu na predlog Tužilaštva BiH, koji se odnosi na, kako se navodi u optužnici, utvrđivanje pravnih posledica osude iz člana 203a stav 5. tačke a), c) i d) Krivičnog zakona BiH, Sud u izreci presude nije doneo posebnu odluku, iz razloga što pravne posledice osude nastupaju po automatizmu, odnosno po sili zakona, nakon pravosnažnosti presude“, objasnio je Sud BiH.
Član 203a Krivičnog zakona BiH, koji je izmenio visoki predstavnik i koji se odnosi na neizvršavanje odluka visokog predstavnika, propisuje da se mera bezbednosti zabrane vršenja dužnosti izriče po pravosnažnosti presude, a to uključuje:
Dakle, pravne posledice nastupaju automatski kada presuda postane pravosnažna. Ukoliko drugostepeni sud potvrdi kaznu zatvora od godinu dana, prema Krivičnom zakonu BiH i Izbornom zakonu BiH, Dodik kao pravosnažno osuđeni zvaničnik na kaznu dužu od šest meseci neće moći da bude kandidat ni za jednu javnu funkciju.
Narodna skupština RS-a je 2023. godine usvojila zakon prema kojem se odluke visokog predstavnika u BiH neće objavljivati u Službenom listu RS-a niti će se sprovoditi u tom entitetu. Ubrzo nakon toga visoki predstavnik je poništio taj zakon, ali se Milorad Dodik oglušio i potpisao ukaz o proglašenju tog zakona.
U međuvremenu je visoki predstavnik izmenio i Krivični zakon BiH prema čemu nesprovođenje odluka visokog predstavnika predstavlja krivično delo. A s obzirom na to da se Dodik oglušio o sve to, Tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv Dodika i direktora Službenog lista RS-a Miloša Lukića.
Zabrana političkog delovanja može se izreći u slučaju osuđujuće presude.
Ovo će biti prva presuda za novo krivično delo “nepoštovanje odluka Visokog predstavnika”.
Sociolog Srđan Puhalo objašnjava za Vreme da posledice ovakvog tipa presude nisu dalekosežne, te da je pitanje hoće li neko uopšte uhapsiti Dodika.
„Ovo je prvostepena presuda i Dodik ima dve opcije: da podnese žalbu ili da jednostavno ignoriše sud. Ukoliko se opredeli za to da podnese žalbu, čeka se donošenje drugostepene presude. Ako ne podnese, sudska policija rešava ko će ga uhapsiti. To sada niko ne zna jer se ne zna koliko je stepen lojalnosti predsedniku RS u redovima policije i bezbednosnih agencija”, smatra Puhalo
Dodikove pretnje „razdruživanjem“, ponovljene više puta, zbog Rezolucije UN o Srebrenici ili „ukoliko Sarajevo, uz podršku međunarodne zajednice, pokuša da Srpskoj oduzme imovinu“, iako su do maksimuma zaoštrile odnose u BiH, nedavno su utihnule .
Hoće li one ponovo stupiti na snagu sada, kada, sve se čini, Dodik nema mnogo načina i opcija da skrene pažnju javnosti sa donesene presude i činjenice da ta presuda podrazumeva zabranu obavljanja funkcije predsednika entiteta?
Puhalo tvrdi da su pretnje otcepljenjem jedan kontinuirani proces “mrcvarenja države”.
„To je nešto što traje još od rata i intenzivno se radi na tome da ima sve manje BiH, a sve više Republike Srpske. Dodik sada sa pretnjama može da sačeka neki bolji trenutak, kada će se sve posložiti da taj cilj bude dugoročno ostvaren.”
Do tada će, kaže Puhalo, predsednik RS svako malo raditi na tome da pokaže kako je trenutna zajednica disfunkcionalna i neodrživa “poput lošeg braka u kome je razlaz najbolje rešenje”.
Glas javnosti/N07S