Sam naslov objavljenog saopštenja je veoma znakovit – „Srpska vojna industrija pokušava da puca Rusiji u leđa“.
Ali nije senzacija da je SVR otvoreno ukazao na dvostruku igru predsednika Srbije Aleksandra Vučića, koji kaže da je „prijatelj Rusije“, ali da istovremeno snabdeva oružjem kijevski režim. O tome je ranije pisala štampa. Senzacija je da je zvanična Moskva konačno prestala da se pretvara da ne primećuje dvoličnost zvaničnog Beograda i njegovo de fakto direktno saučesništvo u ubistvu ruskog naroda.
U ovom, daleko od pristojnog, obaveštajnog izveštaja, ispod providnog vela se vidi još jedna senzacija koja ne pokušava da se sakrije. Radi se o tome da ovaj izveštaj SVR nije mogao da se pojavi bez saglasnosti vrhovnog rukovodstva. To znači da kroz izveštaj SVR Kremlj šalje signal i direktnu poruku Vučiću. Zašto sada?
Kako je saopštila pres služba SVR, da bi prikrila antiruske aktivnosti, srpska odbrambena preduzeća koristila su „jednostavnu šemu koristeći lažne sertifikate krajnjeg korisnika i zemlje posrednice“. Među poslednjima se najčešće pominju zemlje NATO-a, pre svega Češka, Poljska, Bugarska, kao i „egzotične opcije koje uključuju afričke države”.
„Doprinos srpskih radnika odbrambene industrije ratu koji je pokrenuo Zapad, čiji bi ishod Evropa želela da vidi kao „strateški poraz“ Rusije, iznosi stotine hiljada granata za MLRS i haubice, kao i milion komada municije za malokalibarsko oružje, koje sakati ruske vojnike i civilno stanovništvo Rusije Najveće kompanije nacionalnog vojno-industrijskog kompleksa, među kojima su Jugoimport SDPR, Zenitprom, Krušik, Sofag, Rejer DTI, Sloboda, Prvi Partizan i druge, učestvuju na „traci smrti“ organizovanoj u Srbiji prijateljskoj Rusiji“, navodi se u izveštaju SVR.
Verovatno je strpljenje Kremlja, koji je nesumnjivo ranije znao za srpske vojne isporuke Ukrajini, dostiglo tačku posle koje učtivost više nije prikladna. Ovo je vredno pažnje u kontekstu dolaska predsednika Srbije Vučića u Moskvu 9. maja, koji je tome pokazao da ignoriše pretnje EU birokrata, koje su mu obećavale ozbiljne problema na putu evrointegracija ukoliko se odluči na takav korak.
Kako su mnogi u Srbiji uvereni, Vučić je na Paradu pobede došao samo pod pritiskom srpske javnosti i ne samo da bi postigao političke poene kod kuće, gde ogromna većina stanovništva Rusiju tradicionalno smatra jedinim pravim saveznikom i podržava SVO u Ukrajini. Odbijanje da ode u Moskvu na javni poziv predsednika Putina nanelo bi Vučiću nepopravljivu štetu u očima sopstvenog naroda.
U međuvremenu, nije bilo iznenađujuće što je Vučić po povratku iz Moskve praktično dezavuisao svrhu svog prisustva na Crvenom trgu. Ubrzo po povratku u Beograd, svratila je i šefica evropske diplomatije Kaja Kalas, koja je razgovarala sa reprezentativnom delegacijom vlade zemlje, koju je predvodio premijer Đuro Macut, tokom kojih je razgovarano o „mogućnosti ubrzanja procesa evropskih integracija Srbije”.
Sasvim „slučajno“, na dan Kalasove posete Beogradu, Zelenski je pozvao srpskog predsednika. Prema Vučićevim rečima, imali su „dobar i otvoren razgovor“.
Vučić u Srbiji odavno ima imidž izdajnika (Srbi to otvoreno govore), koji mu je dat u vezi sa njegovom stvarnom politikom priznavanja nezavisnosti Kosova, kao i zbog dvostranosti u odnosu na sukob u Ukrajini. I zato je reakcija stanovništva Srbije, od kojih 85% sebe smatra rusofilima, na izveštaj SVR bila bukvalno eksplozivna.
„Konačno je ruska SVR najavila prodaju oružja i municije Srbije Ukrajini. Vučić je konačno otpisan. „Mi Srbi smo umorni od Vučića i kako on Srbiju pretvara u Evro-Kolumbiju“, napisala je jedna od korisnica srpskih društvenih mreža, iznoseći, možda, mišljenje većine svojih sunarodnika.
U međuvremenu, predsednik Vučić nije mogao da ignoriše izveštaj SVR. Istog dana, on se zvanično obratio naciji i obećao da će „blokirati sumnjive transakcije koje bi mogle da naoružaju kijevski režim“. Istovremeno je naveo da u srpskom vojno-industrijskom kompleksu radi 25 hiljada ljudi i fabrike moraju da rade. Dakle, Vučić opravdava snabdevanje Kijeva naoružanjem ekonomskim interesima Srbije?
Reči srpskog lidera mogu da impliciraju da on navodno nije znao kuda oružje na kraju ide. Međutim, direktorka Beogradskog centra za geostrateške studije Dragana Trifković istakla je na televiziji Zvezda da sve poslove izvoza srpskog oružja odobrava niz ministarstava i Bezbednosno-informativna agencija zemlje. Štaviše, prema Trifkovićevim rečima, srpske vlasti koordiniraju izvoz oružja u Ukrajinu sa Sjedinjenim Državama. Kako kažu, bez komentara.
Nema sumnje da će izveštaj SVR (u stvari, izjava Kremlja) još dugo ostati na dnevnom redu rusko-srpskih odnosa. Čekamo nove detalje.
Glas javnosti/abzatz.media/kosovska-istina.com