Naime, protiv Ljiljane Branković, upravnice Okružnog zatvora u Zrenjaninu, zbog sumnje da je neovlašćeno prisluškivala i snimala razgovore zaposlenih, ali i telefonsku govornicu koju koriste osuđenici ove ustanove, podneta je krivična prijava.
Prema navodima članova sindikata koji su i sačinili ovu krivične prijave, a u koju je imala uvid i novinarka dnevnog lista „Politika”, između ostalog, navodi se da je upravnica Ljiljana Branković na osnovu snimljenih audio-zapisa ranije, pre nego je ovaj slučaj otkriven, pokrenula disciplinske postupke protiv dvojice pripadnika Službe za obezbeđenje ovog zatvora, zbog kojih su oni, inače, suspendovani. Međutim, baš su ovi navodi ujedno i glavni kontraargument drugoj strani, upravnice i njenih nadređenih iz Ministarstva pravde, koji tvrde da je krivična prijava “samo” odgovor na pokretanje disciplinskog postupka protiv te dvojice zbog težeg disicplinskog prekršaja koji se odnosi na nasilničko ponašanje.
Čelnici Sindikata zaposlenih u ustanovama za izršenje krivičnih sankacija to nazivaju klasičnom zamenom teza, jer smatraju da njihova krivična prijava ukazuje na ozbiljano prestup upravnice Okružnog zatvora u Zrenjaninu, kada je 3. oktobra 2020. godine s umišljajem snimila razgovor između Z. S. i D. J., a da ih o tome prethodno nije obavestila . Da bi onda, kako tvrde, na osnovu tih prisluškivanih razgovora pokrenula disciplinske postupke protiv njih, a potom i drugima omogućila da se upoznaju sa sadržinom audio-snimka. Takođe, tvrde da je u zrenjaninskom zatvoru postavljeno više kamera koje beleže zvuk, odnosno razgovore između zaposlenih, a da je jedna od njih postavljena u blizini govornice s koje pozivaju osuđenici, pa se tako prisluškuju i njihovi razgovori, što isto nije dozvoljeno.
Dok se očekuje da kompletna dokumentacija s tehničkim audio i video zapisima sa sigurnosnih kamera bude dostupna nadležnom Osnovnom javnom tužilaštvu u Zrenjaninu, koje dalje može donese odluku o sudbini krivične prijave protiv načelnice zatvora, ali i zakonsko gonjenje pomenutih pripadnika Službe za obezbeđenje, mi smo se obratili jednom od najpoznatijih branilaca “krivičara”, advokatu Zori Dobričanin Nikodinović, koja nam je prvo rekla da nije upoznata sa konkretnim slučajem, ali je objasnila kako zakonski stoje stvari sa sve aktuelnijim slučajevima nezakonitih prisluškivanja:
-Krivičnim zakonikom je za krivično delo neovlašćeno prisluškivanje ili snimanje tuđeg razgovora posebnim uređajima zaprećena novčana kazna ili zatvorom od tri meseca do tri godine, a ukoliko je krivično delo učinilo službeno lice u vršenju službe, njemu preti kazna od šest meseci do pet godina zatvora. Treba i reći da imamo i kaznene odredbe propisane Zakonom o tajnosti podataka kojim su propisane znatno više kazne u zavisnosti od stepena kompromitovanih podataka, kaže za Glas javnosti advokat Zora Dobričanin Nikodinović.
(Glas javnosti)