Etnička manjina koja je većina na delu teritorije susedne države o kojoj se vodi višegodišnji spor posle raspada socijalističke države.
Sve ovo može zvučati kao scenario za film o brojnim sukobima, pa i onim balkanskim - uključujući pitanje Kosova, ali i jermensko-azerbejdžanskog sukoba u oblasti Nagorno-Karabah.
- Sličnost može biti u tome da su sukobi nastali raspadom federalnih socijalističkih zemalja na kraju Hladnog rata. Međutim, mnogo su veće razlike nego sličnosti - kaže za BBC na srpskom Aleksandar Gajić iz Instituta za evropske studije, kome je oblast Kavkaza predmet istraživanja.
Usred pregovora Beograda i Prištine o statusu Kosova i obnovljenih sukoba na Kavkazu, srpski šef diplomatije u tehničkom mandatu Ivica Dačić poručio je da događaji iz Nagorno-Karabaha mogu biti važni za Balkan.
- Ovo može da bude dobro upozorenje za sve u regionu koliko je malo vremena potrebno da se ponovo zapale neki stari sukobi i koliko je važno čuvati mir i stabilnost u čitavom regionu - poručio je Dačić u intervjuu za Javni servis.
Nagorno-Karabah je sastavni deo Azerbejdžana, ali njegovo stanovništvo je većinski jermensko.
Kad se Sovjetski Savez raspao krajem osamdesetih godina 20. veka, Nagorno-Karabah je ostao deo Azerbejdžana, ali ga kontrolišu separatistički etnički Jermeni koje podržava jermenska vlada.
Istraživač odnosa na Kavkazu Aleksandar Gajić kaže da se analogije sa sukobom oko Nagorno-Karabaha mogu mnogo snažnije povući sa situacijom u Hrvatskoj, tokom rata i raspada bivše Jugoslavije.
- Srpska situacija u Republici Srpskoj Krajini, kada Hrvatska proglašava ocepljenje od SFRJ, i podrška srpske i federalne vlasti je veoma slična situaciji na Južnom Kavkazu u vreme raspada SSSR - jedino su sukobi Jermena i Azera počeli ranije, još 1987. godine
- Karabah je pokrajina koja je od kasne Antike naseljena Jermenima, ali je pod Turskim carstvom promenila etničku strukturu i naseljena je Azerima.-
Republika Srpska Krajina bila je nepriznata državna formacija nastala na prostoru Hrvatske za vreme rata u bivšoj Jugoslaviji, na teritoriji Banije, Like, Korduna i Severne Dalmacije.
Gajić kaže da je oblast za kratko vreme menjala administrativne upravljače.
- Formiranjem SSSR, Karabah je isprva bio smatran delom Jermenije, ali je naknadno doneta odluka da bude autonomna oblast u okviru Azerbejdžana - da bi se na taj način primirilo lokalno azerbejdžansko stanovništvo. Tokom 1980-tih godina, Jermeni pišu peticije Moskvi i žale se na diskriminacije, pritiske pri zapošljavanju jer su Azeri brojem nadvladali. -
Ipak, Gajić ukazuje i na jednu važnu razliku - pre svega, u ustavnim okvirima.
- Po sovjetskom Ustavu, autonomne oblasti imale su mogućnost izdvajanja iz federalne jedinice u kojoj se nalaze, što Ustav SFRJ nije dozvoljavao - dozvoljavao je samo pravo na izjašnjenje konstitutivnih naroda. Albanci na Kosovu i Metohiji nisu imali status naroda nego narodnosti - kada je Badinterova komisija konstatovala raspad Jugoslavije, niko nije osporavao da je Kosovo i Metohija autonomni deo Srbije, a secesija je izvršena međunarodnom intervencijom, osam godina kasnije - pojašnjava Gajić.
(Glas javnosti/BBC na srpskom)