Kurti je definitivno je militarizovao sever, potezi koje je povlačio su doveli do eskalacije situacije i to je činjenica od koje ne beži ni međunarodna zajednica, što se manifestovalo i u uvođenju određenih mera prema Kosovu od strane EU.
U međuvremenu, 11 odsto Srba sa severa Kosova i Metohije moralo je da napusti svoje domove usled pritiska prištinskih institucija na čijem čelu se nalazi Kurti.
Kako ističe istoričar Aleksandar Gudžić, Priština već 24 godine uskraćuje normalan život Srbima na Kosovu.
„Šta je to normalan život? Normalan život je da kada odeš na groblje i zatekneš čitave nadgrobne spomenike svojih predaka, kada odeš u apoteku zatekneš pune rafove lekova, kada odeš u prodavnicu kupiš proizvode koji tebi odgovaraju. Tu normalnost Priština već 24 godine uskraćuje Srbima, Srbi odlaze na groblje, ali ne zatiču čitave nadgrobne spomenike, odlaze u apoteku ali ne zatiču pune rafove lekova, medikamenta, jer je neko odlučio da stavi zabranu na uvoz lekova i robe iz Srbije. Ali pored tih ugroženih prava, Srbi i dalje veruju u opstanak, neki od njih se i smeju i odlučni su da ostanu i izdrže sve“, rekao je Gudžić.
Od dolaska Aljbina Kurtija na vlast Kosovo i Metohiju je napustilo 11 odsto Srba, što je, ističe Gudžić rezultat aparthejda koji već 24 godine sprovodi Priština.
„Život ljudima u zatvoru u nekom trenutku dosadi i žele da prekinu život u zatvoru i getu i odluču da odu sa Kosova i Metohije“, tvrdi Gudžić, podsećajući da međunarodna zajednica ostaje „gluva i nema“ na poteze Prištine.
„Međunarodna zajednica od 1999. godine do danas upoznata je sa kršenjem ljudskih prava, ali ima politiku nečinjenja i posmatranja onoga što se dešava na terenu“, rekao je Gudžić.
Pravnik Milan Antonijević smatra da nakon svakog incidenata koje izazovu policijske kosovske snage, nažalost postoji neka svest među Srbima na severu, da su uslovi za život neizdrživi i kad pogledate, određeni broj porodica se odlučuje za selidbu u neke od drugih opština na teritoriji Srbije.
Antonijević smatra da se taj "tihi pritisak" prištinskih institucija pojačava i osnovne stvari kao što su zdravstvena zaštita i nemogućnost dostavljanja lekova.
"Tu je i nemogućnost prenosa dinara, te stoga vi kroz prelaze koji su otvoreni ne možete da dostavite dinare na sever Kosova. To su sve pitanja na koja ljudi koji se bave severom Kosova upozoravaju i međunarodnu zajednicu. Mi smo zaista pokušali da apelujemo da se stanje normalizuje, pre svega kada je u pitanju trgovina, uklanjanja pomenutih pritisaka i neke dalje militarizacije. Vidimo da se suprotne stvari dešavaju, neke nove policijske stanice koje se prave na severu što pokazuje da se pravi jedna militarizovana zona što nikako ne odgovara bilo kome ko želi da ostane na severu i to jasno treba reći", kaže sagovornik.
Nekadašnji sudija Višeg suda u Kosovskoj Mitrovici Nikola Kabašić smatra da je srpski narod trenutno, u najtežoj poziciji u Evropi, jer je pod svakodnevnim pritiskom, potpuno obespravljen, bez lične i imovinske sigurnosti i izložen neosnovanim hapšenjima koje diktira Kosovska policija.
Kako kaže, objavljuju se liste sa imenima Srba, a da se ne zna ko za šta odgovara ili će odgovarati.
Uglavnom im se, pojašnjava, na teret stavlja “ugrožavanje ustavnog integriteta” ili se terete za terorizam ili za kriminal. Ili za sve.
“Različita su dela, kao što su različiti i spiskovi i to stvara dozu nesigurnosti, destabilizacije srpske zajednice, pa jedan broj napušta preventivno Kosovo, dok sa druge strane imamo talas hapšenja Srba za ratne zločine”, podseća on.
Kabašić napominje da je od decembra prošle do septembra ove godine, osmoro Srba uhapšeno zbog navodnog ratnog zločina, od toga samo u avgustu i septembru njih petorica.
On je ukazao da od njih petorice – četvorica imaju imovinske sporove aktivne pred sudovima na Kosovu.
Zato je, kaže, jedina nada da se međunarodna zajednica uključi u pravosuđe na Kosovu da bi se pružila prilika da Srbi imaju fer i pravično suđenje, jer u sadašnjim okolnostima, pod velikim medijskim pritiskom na pravoduđe, ono polako popušta, posebno specijalni sud i tužilaštvo, koji postupaju “po diktatu policije i Dželjalja Svečlje”.
Glas javnosti/Kosovo onlajn