Prema izjavi dr. Dragana Milića, objavljenoj na TikToku, ovakvi potezi su više simbolični nego stvarni pokušaj obračuna sa nepravilnostima.
Ključni problem, kako se navodi, leži u Ustavu Republike Srbije iz 2006. godine, tačnije u članu 134, koji eksplicitno kaže: „Predsednik Vlade i član Vlade NE ODGOVARAJU ZA GLASANJE NA SEDNICI VLADE“. Ova odredba, prema kritičarima, pruža pravni štit ministrima i premijeru, čime se onemogućava njihova odgovornost za odluke donete na sednicama Vlade, bez obzira na posledice.
Na primer, ukoliko Vlada glasanjem odluči da projekat izgradnje autoputa, umesto prvobitno predviđenih 50 miliona evra, košta 300 miliona evra, niko od članova Vlade ne može biti pravno gonjen za takvu odluku. Slično, potpisivanje kontroverznih dokumenata poput Briselskog sporazuma ili odluke koje se tiču teritorijalnih pitanja takođe su zaštićene ovim ustavnim članom, što dodatno podstiče sumnje u transparentnost i odgovornost vlasti.
Ova pravna zaštita postavlja pitanje: da li su hapšenja ministara samo deo političkog teatra, dok su stvarni mehanizmi za borbu protiv korupcije i dalje ograničeni ustavnim okvirom? Javnost ostaje podeljena, a diskusija o reformi ovakvih zakonskih odredbi sve je glasnija.
Glas javnost