Glas Javnosti

AMERIKA O SRBIJI (2) Rusija i Putin lažni prijatelji srpskog naroda, Moskva čuva samo sebe

Politika
Autor: Glas javnosti

Opširnu analizu, pod kodnim nazivom “Srbija na ivici”, objavio je američki Institut za spoljnopolitička istraživanja (FPRI), a našoj javnosti prezentovao je njihov saradnik Ričard Kremer.

Kako Amerikanci vide Srbiju, predsednika Aleksandra Vučića, savezništvo naše zemlje sa Kino mi Rusijom, kao i buduća dešavanja na Balkanu objavio je kroz intervju “Glas Amerike”. A, “Glas javnosti” prenosi ključne delove “Srbije na ivici” i to kroz objašnjenja Kremera.

- Srpsku podršku obe rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o Ukrajini vidim kao nastavak spretnog manevrisanja i taktičnog pristupa Aleksandra Vučića u nastojanju da balansira između interesa Srbije i prioriteta Brisela, Berlina, Vašingtona i Londona i onoga što vidi kao zabrinutosti ili planove Moskve i Kine. Kada je reč o njemu i mogućnostima da balansira - zanima me koliko bi to dugo moglo da traje. Uzmimo najsvežiji primer - njegovu spremnost da pre izbora istupi u UN gde je podržana rezolucija kojom je osuđena ruska agresija na Ukrajinu.

- Primetio sam da je u brojnim osvrtima na rezoluciju Srbija isticala temu teritorijalnog integriteta, što je sasvim u redu, jer je sasvim jasno, Ukrajina žrtva toga. Ali, verujem da je konstantni naglasak na tome neka vrsta komunikacije sa Rusijom kojoj se pokušava predočiti da je Srbija u teškom položaju i da se nalazi pod velikim pritiskom zapadnih zemalja - zbog čega potrebno preduzeti nešto. Koristeći se pojmom teritorijalnog integriteta Srbija nastoji da ukaže da se za nju tu radi o Kosovu i postavljanju presedana koji možda neće biti od koristi za željena rešenja kojima se nadaju u Beogradu u vezi sa statusom Kosova - inače već dugo nezavisne države.

Ko je Kremer

Ričard Kremer je saradnik Istraživačkog instituta za spoljnu politiku (Foreign Policy Research Institute - FPRI) programa ”Evroazija“.



Nekada je bio viši programski službenik za Avganistan, Iran i Tursku u američkoj Nacionalnoj zadužbini za demokratiju.

- U izvesnoj meri razumem stav Vlade Srbije jer nije uvela sankcije Rusiji. Rusija je prijatelj mnogim Srbima. Ponekad, ne baš najboljem interesu Srbije, već pre u interesu Rusije. Međutim, Srbi ipak tumače da im Rusija čuva leđa. I to ih stavlja u veoma tešku situaciju. Čuli smo nedavno stavove predsedavajućeg Evropskom savetu Šarla Mišela, koji je govorio o sankcijama na naftu i gas na nivou EU. Bilo je dosta pomešanih signala o tome. Deluje i da bi Nemačka bila spremna da ih podrži ukoliko se nastavi otkrivanje počinjenih zločina nalik onima iz Buče i ako Rusija sa time nastavi.

- To bi moglo imati dalekosežne posledice po Srbiju i njenu ekonomiju. Znam da je Jadranski naftovod JANAF obustavio prodaju Naftnoj industriji Srbije - jer je njenih 56 odsto u vlasništvu ruskog Gasproma. To će direktno uticati na živote građana Srbije što bi moglo uticati na srpsku vlast prilikom odlučivanja da li će i do kog stepena slediti sankcije. Pogotovo kada će faktički oštro i direktno uticati na Srbiju - ako se ne dogodi neka promena i njeno pomeranje ka Zapadu.

- Nisam siguran da tu bilo ko greši. Potrebno je da ukažemo na to šta muči Zapadni Balkan. Posebno od sredine 2000-ih godina. Uvek bi se događala neka nova kriza koja služi kao dobar izgovor za to što Brisel i drugi nisu u stanju ili ne žele efikasnije da se angažuju da mu pomognu na putu evropskih integracija. Bila je aktuelna finansijska kriza 2008/09, pa onda izbeglička kriza, a sada ruska invazija.


- Ovim, i ranijim izveštajima koje sam sastavljao u prošlosti, u vezi sa BiH i Crnom Gorom nastojao sam da razmrdam ljude i ukažem na mogućnosti destabilišućih teritorijalnih ekspanzija koje mogu istopiti sav napredak napravljen na Zapadnom Balkanu. Trudio sam se da donosiocima odluka sa obe strane Atlantika ukažem na značaj pitanja koja okružuju nestabilnost Balkana i otežava napore da se bolje integriše u EU i druge transatlantske institucije. To treba da se dogodi i to je potrebno odrediti kao prioritet.



- Odlaganje i iščekivanje boljih vremena za rešavanje tih pitanja do sada nije imalo očekivani učinak. U trenutku kada je Rusija postala odmetnička država pod vođstvom Vladimira Putina - to za Zapad predstavlja izuzetnu priliku da se ponovo angažuje i jasno ukaže na aktuelne rizike. Uz to, važna je iskrena posvećenost lidera i građana Zapadnog Balkana da budu deo evroatlantske zajednice.

- Značajan partner ili faktor stabilnosti su važni termini koji se koriste u istupima SAD i EU ka Srbiji. Na to bih više gledao kao na priznanje da je Srbija značajna zemlja. Kada pogledate broj stanovnika, njenu ekonomiju, istoriju, ulogu u regionu, inicijativu Otvoreni Balkan - teško je zamisliti da Evropska unija i druge demokratske snage imaju u vidu stabilan i prospretitetan Zapadni Balkan - čiji Srbija ne bi bila deo. Voleli bismo da je vidimo kao značajnog partnera i faktor stabilnosti - ali se više radi o prepoznavanju njene veličine i uticaja - što diktira njen značaj i na to Zapad treba proporcionalno da odgovori.

Nastavlja se...

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR