Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je da se nada da su „srpski prijatelji svesni kuda ih EU uvlači i po koju cenu ona želi da proširi svoj uticaj na Balkanu“. Lavrov je, odgovarajući na pitanja novinara, potvrdio i da Rusija već ima kontakte sa SAD u vezi sa Balkanom, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, naglasivši da su ti kontakti otvoreni, ali za sada bez konkretnih rezultata.
????????????????????????????
— Igo® (@Samo_Igor) January 21, 2026
‼️ВАЖНО‼️
‼️АЛАРМ ЗА СРБИЈУ‼️
???????? И Русија и САД, у року од 24 сата, АЛАРМИРАЛИ су Србији да се хитно дистанцира од ЕВРОПСКЕ УНИЈЕ.
???????? СЕРГЕЈ ЛАВРОВ, најбољи дипломата на свету икада, и министар @mfa_russia (постови испод овога) јуче је ЈАСНО упозорио… https://t.co/8VLJ9GqEQo
Posebno je indikativna njegova izjava da su i Moskva i Vašington spremni da te kontakte dalje razvijaju, što upućuje na to da se Balkan sve više posmatra kao prostor dogovora velikih sila, a ne kao pitanje isključivo evropske politike.
Iako je reč o izjavi od značaja za spoljnopolitičku poziciju Srbije, predsednik Aleksandar Vučić na nju nije reagovao ni tog, ni narednog dana. Mediji pod kontrolom vlasti o Lavrovljevim porukama praktično nisu izveštavali, što otvara pitanje da li je reč o namernom ignorisanju ili o izbegavanju teme koja postaje sve neprijatnija za zvanični Beograd.
Reakcija je, međutim, usledila nakon objave Ričarda Grenela, koji je komentarisao sastanak Vučića sa evropskom komesarkom Martom Kos u Davosu i izneo kritičku, ali racionalnu ocenu stanja unutar same Evropske unije. Vučić je u uključenju u Dnevnik RTS-a, ne krijući nezadovoljstvo, najavio da će u narednim danima prisustvovati proširenoj sednici Vlade Srbije, na kojoj će se raspravljati o odnosima i sve otvorenijem sukobu između SAD i EU.
Time je, po prvi put indirektno, priznato da globalna podela sveta više nije apstraktna teorija, već realan proces koji direktno pogađa i Srbiju. Ignorisanje tog procesa, koje je trajalo godinama, sada postaje nemoguće.
U tom kontekstu sve se češće pominju i konkretni ekonomski potezi, poput najavljene kupovine NIS-a od strane mađarskog MOL-a, što se tumači kao deo šireg dogovora u koji su uključeni ruski, srpski i mađarski interesi. Nije slučajno ni to što je mađarski premijer Viktor Orban pozvao Donalda Trampa u posetu Mađarskoj, jer se upravo u takvim susretima mogu tražiti okviri budućih dogovora o sferama uticaja na Balkanu.
Sve ovo ukazuje na zaključak da vlasti u Srbiji moraju hitno i ozbiljno da razmotre upozorenja koja dolaze i iz Moskve i iz Vašingtona. Ignorisanje tih signala može dovesti do ozbiljnih posledica, posebno u svetlu sve češćih najava da Evropsku uniju očekuju krupna, i potencijalno negativna, iznenađenja na unutrašnjem i spoljnopolitičkom planu.
Balkan se ponovo nalazi na mapi velikih geopolitičkih preračunavanja, a Srbija više nema luksuz da se pravi da taj proces ne postoji.
Glas javnosti