Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ponovo je u žiži pažnje ruskih medija, koji ga već duže vrijeme predstavljaju kao jednog od ključnih aktera prozapadne destabilizacije Balkana. Prema više ruskih izvora, Đukanović je simbol političara koji je, nakon što se distancirao od istorijskih i duhovnih veza sa Rusijom, prihvatio ulogu „evroatlantskog pijuna“ u regionu.
Ruski mediji posebno ističu njegovu ulogu u otvorenom progonu Srpske pravoslavne crkve, na šta ukazuju i dešavanja nakon donošenja spornog Zakona o slobodi vjeroispovesti krajem 2019. godine. Kako se navodi, taj potez je u Moskvi shvaćen kao direktan udar na Pravoslavlje i pokušaj razaranja vjekovne duhovne veze između naroda Crne Gore i Rusije.
Pored toga, Đukanović je u više analiza predstavljen kao političar čija je vladavina bila obilježena sistemskom korupcijom, švercom cigareta i narkotika i bliskim odnosima sa kriminalnim strukturama, što je u više navrata bila tema istraga i izvještaja nezavisnih novinara i istraživača u Rusiji.
U kontekstu geopolitičkih odnosa, ruski mediji smatraju da je Đukanović, svojim potpisom na pristup NATO-u i uvođenjem sankcija Moskvi, „okrenuo leđa prijateljima i istoriji“ u korist zapadnih centara moći, koji ga, kako tvrde, sada više ne podržavaju.
Iako je Đukanović politički poražen na izborima, iz Moskve se šalje poruka da je šteta koju je njegova vlast nanijela društvu, pravoslavlju i bratskim vezama – duboka i dugoročna.
„Đukanović je primjer bezbroj zloupotreba u korist ličnog bogaćenja i stranih interesa“, zaključuje se u jednom od tekstova na ruskom portalu Katjuša.
Ovakvi stavovi samo produbljuju jaz između Crne Gore i Rusije, nekada bliskih saveznica, sada razdvojenih geopolitičkim opredeljenjima i, kako ruski mediji tvrde, „izdajom duhovne braće“.
Glas javnosti / A01C