Nakon godina izolacije, Dodik se našao na listi onih kojima je američko Ministarstvo finansija (OFAC) povuklo restriktivne mere, uključujući i firme blisko povezane s njim, poput Alternativne televizije, Prointera i UNA TV-a.
Ali pitanje koje sada sve više odjekuje glasi: da li je izraelski lobi bio presudan faktor u ovoj iznenadnoj odluci?
Prema dokumentima dostupnim u američkom registru lobista (FARA), Dodikov kabinet je početkom godine angažovao advokatsku firmu Zell & Associates International Advocates, na čijem čelu se nalazi Marc Zell, predsednik Republikanske stranke u Izraelu.
Njegova firma, sa sedištem u izraelskom naselju Kfar Etzion na okupiranoj Zapadnoj obali, registrovala je ugovor s Republikom Srpskom 13. januara, svega nekoliko dana pre povratka Donalda Trumpa u Beloj kući.
Vrednost ugovora iznosila je 840.000 dolara, a cilj je bio jasan: ukidanje američkih sankcija Miloradu Dodiku, njegovoj porodici i najbližim saradnicima, te "promocija dijaloga između Republike Srpske i nove Trumpove administracije".
Prema ugovoru, Zell se obavezao i na "razmatranje mogućnosti revizije Dejtonskog sporazuma" i "redefinisanje odnosa između entiteta i međunarodne zajednice".
Haaretz je u martu 2025. objavio opsežan tekst pod naslovom "Head of GOP in Israel Registered as Lobbyist for Balkan pro-Russian Separatist Republic”, u kojem se ističe da je upravo Zellova firma vodila Dodikov lobistički dosije u Vašingtonu.
Politički most: Od Jerusalema do Bele kuće
Samo nekoliko nedelja nakon potpisivanja ugovora s izraelskim lobistom, Dodik je otputovao u Jerusalem, gde je prisustvovao Konferenciji o borbi protiv antisemitizma, zajedno s nizom visokih izraelskih zvaničnika i desničarskih političara iz Evrope i Latinske Amerike.
Na marginama konferencije, Dodik se sreo s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, koji mu je, prema Dodikovim rečima, poručio:
"Znam šta radite predsedniče, vi ste veliki prijatelj naše zemlje i učinićemo sve da našim prijateljima pomognemo".
U istom periodu, Dodik je uspostavio čvršće veze s izraelskim biznismenom Amirom Grossom Kabirijem, vlasnikom Aluminij industrije Mostar i predsednikom Abraham grupe, koja je u poslednje vreme znatno povećala izvoz aluminijuma iz BiH u Izrael. Kabiri je bio prisutan u Jerusalemu tokom Dodikove posete, a njih dvojica su doputovali zajedno iz Beograda avionom Vlade RS-a i učestvovali u zajedničkim večerama s predstavnicima izraelskog političkog i biznis establišmenta.
Sve to događa se u trenutku kada je izraelska industrija, zbog prekida trgovinskih odnosa s Turskom i drugim državama, tražila nove partnere za nabavku sirovina. Mostarski Aluminij, pod Kabirijevim vođstvom, postao je jedan od ključnih dobavljača aluminijuma za izraelsko tržište, a Republika Srpska i Dodikovi politički krugovi prepoznali su u tome prostor za jačanje političkih veza.
Zellova lobistička strategija, prema dokumentima FARA, bila je usmerena na "izgradnju novih mostova sa Trumpovom administracijom" i "aktiviranje prijateljskih kontakata unutar američko-izraelskog lobija".
Zell, koji je inače donator kampanje američkog senatora Marca Rubia, sadašnjeg državnog sekretara u Trumpovoj administraciji, imao je zadatak da iskoristi upravo te veze kako bi izlobirao skidanje sankcija koje su Dodiku uvedene 2022. zbog korupcije i potkopavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Ironično, Rubio je ranije javno kritikovao Dodika, upozoravajući da "akcije predsednika Republike Srpske ugrožavaju stabilnost BiH", ali diplomate u Vašingtonu ne kriju da se u novoj administraciji geopolitički prioriteti promenili.
Trumpova Bela kuća danas više računa na saradnju s izraelskim konzervativnim krugovima i američkim Jevrejima koji podržavaju jačanje američko-izraelskih veza, a Zellovo lobiranje na toj liniji moglo je imati ključan uticaj.
Da ironija bude veća, dok je Dodik bio u Izraelu, Sud BiH izdao je međunarodnu poternicu za njim zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika i kršenja ustavnog poretka. No, Dodik je iz Izraela otputovao u Beograd, ne pokazujući ni najmanju zabrinutost.
Nekoliko meseci kasnije, sankcije su ukinute, i to ne samo njemu, nego i njegovim najbližim saradnicima i firmama koje su bile direktno povezane s političkim projektima SNSD-a. Za Dodika, to je politički trijumf. Za mnoge u BiH, znak da se lobistički novac i veze u svetu mogu pokazati moćnijima od bilo kakvih međunarodnih principa.
Kabiri kao karika koja spaja sve
Amir Gross Kabiri u ovoj priči zauzima posebno mesto. Kao izraelski biznismen koji u BiH vodi jednu od najznačajnijih industrijskih kompanija, Kabiri je već ranije sarađivao s Dodikom i vlastima Republike Srpske. Njihovi zajednički javni nastupi, od otvaranja izložbi u Banjoj Luci do ekonomskih foruma, ukazuju na političko i ekonomsko partnerstvo koje prevazilazi granice poslovnih interesa.
Mnogi smatraju da je upravo Kabiri bio "veza" koja je omogućila Dodikov ulazak u izraelske političke i lobističke krugove, te da je kroz svoj biznis i kontakte u Jerusalemu pomogao uspostavljanju mosta između Dodika i izraelskog establišmenta. Odluka Vašingtona da povuče sankcije Dodiku možda se na površini može tumačiti kao rezultat pragmatizma i promene administracije, ali brojni tragovi vode ka zaključku da je izraelski lobi odigrao veoma bitnu ulogu.
U trenutku kada se Izrael nalazi u geopolitičkom klinču i pritisku zbog rata u Gazi, a Trumpova administracija traži načine da zadrži podršku uticajnih jevrejskih krugova, Dodik je vešto iskoristio priliku da se predstavi kao "prijatelj Izraela" i time kupi političke poene u Vašingtonu. Koliko će ta veza trajati i kakve će posledice imati po Bosnu i Hercegovinu, tek će se videti.
Glas javnosti/K03B
1 sat