Bankari u Hrvatskoj izazvali pobunu zbog besplatnih računa, prete Ustavnim sudom
Autor: Glas javnosti
U bankarskom sektoru u Hrvatskoj burne reakcije izazvao je predlog ministra finansija Marka Primorca da se uvedu besplatni tekući računi za građane.
Prema nacrtu novog zakona, koji je trenutno u fazi javnog savetovanja, građani bi imali pravo na besplatni račun uz mogućnost izbora korištenja internetskog ili mobilnog bankarstva bez dodatnih troškova.
Takođe, ovaj paket uključivao bi polaganje novca (osim kovanica), primanje uplata u evrima iz Hrvatske i inostranstva, korištenje debitne kartice, podizanje gotovine na bankomatima i šalterima, kao i pet besplatnih transakcija na bankomatima drugih banaka.
Ministar finansija ističe kako je predlog u potpunosti u skladu sa zakonom i deo šire strategije zaštite građana. Ministarstvo finansija na neki način upire prstom u Hrvatsku narodnu banku kao instituciju odgovornu za poslovanje banaka, a koja uzvraća da deluje u skladu s ovlašćenjima.
Pravno neutemeljeno
Hrvatska narodna banka potvrdila je informaciju o nedavnom susretu s bankarima, te kaže da ‘komunicira s bankama u cilju nužnih izmena u dostavljenim metodologijama da bi se ispunile smernice koje je centralna banka poslala krajem juna 2024., a u kojima je od banaka traženo da definišu kriterijume po kojima određuju naknade.
Najave uvođenja besplatnog tekućeg računa izazvale su pravo ogorčenje u bankarskim krugovima. Bankari s kojima smo razgovarali, a koji žele ostati anonimni, bez uvijanja poručuju kako će se protiv ovakvog zakona boriti svim pravnim sredstvima, uključujući i obraćanje Ustavnom sudu.
"Sigurno ćemo pokušati rušiti ustavnost ovakvog zakona za kojeg smo sigurni da je pravno neutemeljen. Nejasni su stvarni motivi ovakvog rešenja koje zapravo nigde na zapadu Europe nismo videli. Nešto slično je napravila Srbija pre nekih godinu i po dana. Želimo li doista ići u smeru u kojem ide Srbija”, upitao je uz osetnu gorčinu u glasu jedan od vodećih hrvatskih bankara. Ako se neko slično rešenje već željelo uvoditi, to je trebalo učiniti prošle godine jer se tada zapravo dogodilo povećanje naknada mnogih domaćih banaka, nastavlja on. Prije toga, naknade u banci koju vodi nisu podizane od 2019. godine.
“Razumem i borbu vlade s inflacijom, jasno mi je kakva se poruka javnosti želi poslati. No, ova je tema kreirana na veštački način. Uštede na smanjenju kamatnih stopa su višestruko veće nego što je promena naknada - rekao je on.
Pomenuta analiza koju je proveo EY Hrvatska, a koja se tiče trenutnog stanja i razine najuobičajenijih naknada banaka u deset zemalja Evropske unije, među kojima je i Hrvatska, donosi uvid u visinu iznosa naknada za najreprezentativnije usluge banaka. Analizirane su banke koje zajedno čine više od 50 posto tržišnog udela po iznosu aktive u svakoj od država uključenih u analizu. Uz Hrvatsku analizom su obuhvaćene banke koje posluju u Austriji, Belgiji, Češkoj, Irskoj, Italiji, Mađarskoj, Njemačkoj, Slovačkoj i Sloveniji.
Analizirajući javno dostupne podatke na internetskim stranicama banaka istraživanje je pokazalo kako je prosečan iznos naknade za vođenje računa, u koju je uključena i naknadu za mobilno bankarstvo, u Hrvatskoj među najjeftinijima i iznosi 2,97 eura. Naknada za istu uslugu primjera radi u Austriji iznosi 4,49 evra, dok je u Mađarskoj 3,07 evra te u Sloveniji 3,31 evra. Među analiziranim zemljama za navedenu uslugu najmanji iznos plaćaju korisnici u Češkoj i to 0,85 evra, piše u saopštenju.
“Ovakvim bi se rešenjem značajno uticalo na budućnost poslovnih modela, posebno malih banaka. Velike će banke preživjeti, ali za male banke to bi predstavljalo ozbiljan udarac”, navodi drugi sugovornik iz bankarskih krugova. Podseća i na staru ekonomsku mudrost prema kojoj je ‘najopasnije’ ono što je naoko besplatno. Takvo što može izazvati pravu spiralu neželjenih ekonomskih posledica.
“Ako uvedeš set besplatnih bankarskih servisa, onda će trpeti klijenti i građani. Primerice, mreža bankomata mogla bi se drastično smanjiti jer će dobrim delom postati neisplativi”, kaže sugovornik.
Podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da su banke u prvih devet meseci prošle godine ostvarile dobit od 1,2 milijarde evra, dok su od naknada domaćinstvima prihodovale više od 246 miliona evra. Naknade trenutno čine 19 posto prihoda banaka u Hrvatskoj, dok je taj prosek u Evropskoj uniji 30 posto.
Glas javnosti /B06S
BONUS VIDEO
SKINI APLIKACIJU
POVEZANE VESTI
KOMENTAR
