Glas Javnosti

VIKEND SERIJAL GLASA JAVNOSTI: Kad su Ponišavljem hodali imperatori: Sveti Nikita Remizijanski (2.deo)

Lični stav
Autor: Glas javnosti

Nikita Remizljanski je bezvremena sjajna ličnost s kraja IV veka, prekrivena velom zaborava u čudnom sklopu režiranih istorijskih događaja, koja je slavu (rodne Remizijane iz Dacie Mediteranee) pronela vaskolikom vaseljenom. I

GJ: U vašim istraživanjima i knjigama Vi poseban značaj pridajete sv. Niketi Remizijanskom. KO JE, USTVARI,SV. NIKETA?!

D.M: To je bezvremena sjajna ličnost s kraja IV veka, prekrivena velom zaborava u čudnom sklopu režiranih istorijskih događaja, koja je slavu (rodne Remizijane iz Dacie Mediteranee) pronela vaskolikom vaseljenom. Istovremeno Remizijana mu je dala svoje drugo ime prema kome je ostao prepoznatljiv u odnosu na svoje brojne imenjake. Zvanično, na svom sajtu nička eparhija na ovo pitanje daje sledeći odgovor:

"to je episkop koji je ime grada Remizijane u Dakiji Unutrašnjoj, proneo i proslavio širom vaseljene. Misli se da je ta slavna ličnost, sjajnog uma i života ispunjenog intelektualnim aktivnostima, širokog obrazovanja i svestrane kulture rođena oko 330. g. Autor je brojnih teološko-dogmatskih dela, važnih za istoriju hrišćanstva. On je apostol, misionar, propovedik, pastir praktične i realne aktivnosti, pesnik duhovnih pesama i episkop remizijanski od 366. do 420. g. Po hrišćanskom učenju o veri i moralu ne razlikuje se od svojih savremenika sv. Jovana Zlatoustog, sv. Atanasija Velikog, Grigorija Nizijanzijskog, Kirila Jerusalimskog. Za njega hrišćanstvo nije sistem, već, pre svega život".

GJ: Dakle, nema sumnje da je u popisu episkopa Carstva iz Dacia Meditterranee najslavnija ličnost episkop Niketa Remizijanski?

D.M: Posebno je slavljen u delima njegovog prijatelja sv. Paulna iz Nole i u jednoj kratkoj zabelešci Genadijusa: De scriptoribus ecclesiastics. Živeo je u drugoj polovini IV i prvoj polovini V veka. Veći broj istraživača njegovog života i dela su skloni ubeđenju da je on rođen upravo u REMIZIJANI, dakle na teritoriji Jugoistočne Srbije. Svojim delom on je nesumnjivo uticao na privrednu, kulturnu i političku istoriju Evrope. Imajmo u vidu da je muzička špica Evrovizije obrada njegovog Te Deuma.

GJ: Po čemu je on to posebno značajan za hrišćanstvo?

D.M: Možda najviše po životu ispunjenim žestokim radom na utvrđenju ortodoksije protiv paganstva, teškom borbom protiv arijanskih jeresi, misionarskom borbenošću među Besima, Skitima i Gotima. On je prisutan svuda; za ono vreme je mnogo i naporno putovao. Tako je:

* Na saboru u Rimu 369. g. gde se raspravlja o arijanskoj renesansi i Besima,

* Izgleda i na saborima u Rimu i Milanu 371. g.,

* Posle izbora za episkopa u Remisiani putuje u Konstancu u Dobrudži, Solun, ponovo Rim, Antiohiju,

* 371. je ponovo na saboru u Kapui i tu dobija zadatak da ispita zablude Bonosija,

* 391. je na razgovorima u Rimu sa papom Anastasom I,

* 394. je na saboru u Nimu gde je njegov "VJERUJU" prihvaćen za celu Galiju,

* 398. odlazi na grob sv. Feliksa u Nolu i iznenada je ponovo tamo,

* 403. kod svog prijatelja sv. Paulina.

U posvećivanju celog svog života Hristu i Bogu i poniranjem u jevanđelje stekao je širok krug prijatelja: njega slave sveci, episkopi i pisci sv. Paulin Nolanski i sv. Jeronim; 409. i 414., pominje ga u svojim pismima papa Inoćentije I; prijatelj je sa carem Teodosijem I, spasiocem carstva i sa njim ostvaruje pobedu duhovne nad svetovnom vlašću, a njegov pitomac je i potonji car Lav III.

GJ: Pomenli ste vezu između Te Deum-a i sv. Nikete?

D.M: Najverovatnije da je u Remizijani, sv. Niketa komponovao najveću hrišćansku himnu Te Deum, danas opšte prihvaćenu na Zapadu. Ispevana je u IV veku, ali će njeni mistični zvuci preživeti 16 vekova. Prepevaće je i obrađivati slavna imena poput: Giuseppe Verdija, Georg Friedrich Handela, Georges Bizet-a, Antonin Dvoržak- a, Marc-Antoine Charpentier-a i mnogi drugi pa i Stevan Mokranjac. Pevaše se pod svodom Sikstinske kapele ispod nezaboravnih freski Mikelanđela i biće izabrana za špicu Evrovizije, ali će mali broj ljudi znati odakle potiče. Sv. Paulin svedoči da se sa galija put neba dizala oda Te Deuma prihvaćena i pevana od mornara tokom brojnih Niketinih prekomorskih putovanja.

GJ: Kako se mogu upoređivati sveti car Konstantin i sv. Niketa?

D.M: I jedan i drugi su sveci, ali car Konstantin samo u pravoslavnoj, a Niketa samo u katoličkoj, Ruskoj i rumunskoj crkvi, ali ne i u srpskoj pravoslavnoj crkvi. Obojica su rođeni u Ponišavlju: jedan u Nišu, a drugi u Remizijani (današnja Bela Palanka). Konstantin je postavio temelje Hršćanstva Milanskim ediktom, a Niketa svojim apostolskim delovanjem i radom na crkvi.

(Glas javnosti)

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR