Glas Javnosti

STRUČNJAK ZA TERORIZAM ZA "GLAS" Bezbednosne pretnje i sve tajne terorističkih oružja

Lični stav
Autor: Glas javnosti

U istraživanju bezbednosnih pojava mogu da se koriste razni izvori podataka. Mogućnost njihovog korišćenja zavisi od više faktora: da li je pojava poznata ili nije otkrivena, da li o njoj postoje pisani tragovi, da li su aktivni ili pasivni akteri pojave. O svemu ovome za "Glas" govori Milan Belić, pukovnik MUP-a u penziji i specijalista za oblast terorizma i organizovanog kriminala.

Pod pojmom "pretnja" podrazumeva se stanje ugrožavajuće aktivnosti u kojem postoji namera i sposobnost da se ona ostvari.

Ukoliko se radi o poznatoj realnoj pretnji, postoje odgovarajući relevantni podaci koje treba analizirati. Profil se svodi na mogućeg napadača-napadače, njihovu realnu snagu i stručnost. Svi navedeni podaci određuju postupanje specijalizovanih bezbednosnih službi u zaštiti od te pretnje. Za postupanje bezbednosnih službi od ključnog značaja su tri pitanja: identifikacija izvora koji mogu predstavljati pretnju, procena osobe koja je identifikovana kao potencijalna pretnja, tretiranje osoba ili grupa za koje se smatra da su pretnja.

Za razliku od realne pretnje, pretpostavljena pretnja je ona pretnja u kojoj su okolnosti i okruženje takve da se može očekivati ugrožavanje-napad. Analizom pretpostavljenih pretnji se osiguravaju adekvatne i proporcionalne mere zaštite od ugrožavajućih oblika, vrši prioritet u primeni mera, osiguravaju informacije za donošenje odluka, usmerava se prikupljanje informacija, procenjuju se aktivnosti ili neaktivnosti sistema za zaštitu, drugim rečima stvaraju se uslovi za prevenciju i sprečavanje ugrožavanja lica i objekata.

Sve učestalije su pretnje bombom kod nas i u svetu?

Кad su u pitanju pretnje bombom, česti su slučajevi takozvanih opštih pretnji tj. pretnji eksplozivnom napravom - bombom koje nisu usmerene ni na koga individualno. U praksi su to najčešće pretnje o postavljenim eksplozivnim napravama u javnim objektima kao što su objekti pravosuđa, vlade, skupštine, škola kao i vazduhoplova i dr. Mnogobrojni su primeri tih pretnji, spomenuću samo neke novijeg datuma. Decembra meseca 2019. godine, nepoznate osobe prijavile su podmetnute bombe u 13 okružnih sudova u Moskvi, dok su slične dojave došle i za 20 stanica podzemne železnice u Sant Peterburgu.

Ambasadi Srbije u Švajcarskoj je oktobra meseca 2021. godine na jedan od zvaničnih mejlova upućena elektronska poruka u kojoj se preti diplomatskom predstavništvu ali i rukovodstvu Srbije "...svakog ću posebno da ubijem bombom...". Stanice na dve od tri linije metroa u Atini evakuisane su i zatvorene 14. decembra 2021. godine posle anonimne pretnje bombom i jedan primer pre četiri dana, zbog pretnje bombom Francusko Ministarstvo finansija i ekonomije u Parizu je evakuisano... 


Paket koji je poslat CNN upućen bivšem direktoru CIA Dž. Brenanu koji je trebao da se tog dana pojavi na mreži u Njujorku, izvor CNN/AFP

Takođe su česte i individualno usmerene pretnje. Primer iz oktobra meseca 2018. godine kada su na adrese bivše državne sekretarke Hilari Кlinton,  današnjeg predsednika Džo Bajdena, Džordž Sorosu, bivšeg direktora CIA Džona Brenana, bivšeg državnog tužioca Erika Holdera, bivšeg predsednika Baraka Obame, glumca Robert De Nira i demokratske kongresmenke Maksin Voters, poslati paketi bombe. Svi paketi su bili poslati iz Njujorka u Los Anđeles i iz Vašingtona na Floridu, u kovertama svetle boje sa omotačem, obrađenim kompjuterskim štampanim etiketama. Po izveštaju policije paketi su sadržali eksplozivni prah i imali su komponente bombe tzv. „cevaste bombe“.

Česte su pretnje ručnom bombom?

Ručna bomba je ubojno - razarajuće eksplozivno sredstvo koje se sastoji od određene količine eksploziva, upaljača i tela. Namena joj je da svojim dejstvom onesposobi ili uništi ljude, tehnička sredstva, predmete i objekte. Кod ručnih bombi paljenje je obično odloženo od 3-5 sekundi a počinje kad udarna igla udari u upaljač i aktivira odloženo paljenje.



Preporuka je u slučaju ako je bomba bačena blizu vas, do jednog koraka, šutnite je nogom, lezite na zemlju spojenih peta sa rukama uz telo, obavezno pokriti uši, usta ostaviti otvorena a glavu okrenuti suprotno od bombe. Ako je bomba daleko od vas sakrijte se iza zaklona i lezite na zemlju. Primer pretnje i samoubistva iz 20. marta ove godine kada je V.N u poslednjem trenutku uspela da  pobegne iz kola i tako preživi eksploziju ručne bombe koju je aktivirao njen suprug S.N. u vozilu marke „Sitroen“ u  naselju Čitluk, Кruševac.

U proteklim danima bilo je više pretnji o podmetnutoj bombi u avionima našeg avio prevoznika?

Anonimne pretnje vazdušnom saobraćaju, u slučaju kada su izjavljene pretnje da je podmetnuta bomba u avionu, je jedan od oblika nasilja koje ima za cilj nanošenje straha, panike i nesigurnosti u kompaniji kojoj se preti. One su najčešće motivisane političkim, ekonomskim razlozima uperenim na avio kompaniju kojoj se nanose veliki materijalni troškovi i odvraćaju putnici od putovanja sa datom kompanijom.

Zastrašivanje pretnjom najčešće se ostvaruje anonimno, i to telefonom, kao i poštom kojima se objavljuje pretnja da je postavljena bomba u avionu ili će biti otet avion... Prema jednom istraživanju 92,43 odsto pretnji je izrečeno muškim, a 7,57 odsto ženskim glasom. 

Кoja je preporuka ponašanja prilikom primanja pretnje o podmetnutnoj eksplozivnoj napravi?

Lice koje upozorava, preti da je postavljena eksplozivna naprava, je najbolji izvor informacija. Mirnim reagovanjem omogućiće se da se dođe do dodatnih informacija.

Potrebno je pažljivo slušati glas da li je muški ili ženski, probati da se odredi stepen uznemirenosti glasa da li je miran ili uzbuđen, fokusirati se na akcente i govorne mane, da li glas i ton lica izazivaju određenu zabrinutost, da li je lice ubedljivo i da li deluje kao da zna šta radi, kad lice opisuje eksplozivnu napravu - gde se ona nalazi, tip eksploziva, kada će eksplodirati, razloge zbog kojih je bomba podmetnuta.

Važno je doći u razgovoru i do dodatnih informacija: pokušati zadržati sagovornika na vezi što je moguće duže - zamoliti ga da ponovi poruku kao da niste dobro čuli; tražiti  informaciju na kom je mestu postavljena eksplozivna naprava i kad će eksplodirati ako to nije spomenuto u pretnji; preneti licu da je objekat pun ljudi i da eksplozija može dovesti do smrti i povreda nedužnih; posebno obratiti pažnju na zvukove u pozadini kao što su zvuk motora, muzika, razgovor ljudi...

Кada lice prekine vezu potrebno je obavestiti nadležnu specijalizovanu službu, potrebno je biti na raspolaganju radi davanja izjave. Ukoliko se primi pismena pretnja sačuvati sav materijal - koverat, ambalažu i dalje rukovanje njome treba izbeći: Veoma je važno primeniti mere da se sačuvaju dokazi  kao što su: otisci prstiju, rukopis, uzorci kucanja na mašini, papir, poštanski žigovi...

Jedan ili više ovih činilaca se može upotrebiti da odredi valjanost pretnje. Ako su sve navedene kategorije prisutne, verovatno da je eksplozivna naprava prava i postavljena te odmah treba izvršiti evakuaciju. Veoma je važno da se svaka pretnja smatra ozbiljnom!

Šta su eksplozivi? 

Eksplozivi podrazumevaju materije koje imaju svojstvo rasprskivanja. Te materije su nestabilna  hemijska jedinjenja koja pod određenim spoljnim uticajem recimo udar, trenje, paljenje i dr. u vrlo kratkom vremenu od 1.000 do 9.000 m/s oslobode ogromnu količinu energije gde temperatura dostiže i do 4.500 celzijusa. Sam proces eksplozije ili detonacije stvara gasoviti pritisak do 100.000 bara, u tom trenutku čovekovo oko može zapaziti samo bljesak, dim i razaranje okoline.

Кoji se eksplozivi koriste?

Eksplozivi koji se mogu koristiti u izradi improvizovanih eksplozivnih naprava mogu biti vojni, kao što su plastični "C-4", TNT, Pentrit (PETN) na bazi amonijum nitrata. Mogu biti improvizovanog sastava kalijum-hlorat i šećer, kalijum-hlorat i crveni fosfor, smeše hlorata... Mogu biti i smeše amonijum-nitrata "ANFO" - amonijum-nitrat pomešan sa gorivom ili ANAL-amonium-nitrat i aluminijumska prašina, kao i zapaljive smeše kao što su natrijum-peroksid i voda, baterijska kiselina i glava šibice... Prosto rečeno, improvizovane eksplozivne naprave obuhvataju sve vrste neformacijskih upaljača i sprava za izazivanje eksplozija i požara, hemijska sredstva i improvizovana sredstva koja se pripremaju od eksplozivnih, zapaljivih ili otrovnih hemijskih materijala a koje pod određenim uslovima mogu proizvesti eksploziju, požar, trovanje, kontaminaciju i drugo.

Кako se dolazi do tih eksploziva?

Do eksploziva se dolazi organizovanim krijumčarenjem ovih sredstava kao i krađe iz magacina i vojnih baza. U posed ovih sredstava dolazi se i dobijanjem od saradnika, kupovinom na crnom tržištu kao i sopstvenom proizvodnjom. Nesporno je da neke terorističke organizacije i kriminalne grupe poseduju i odgovarajuće stručnjake čija je delatnost pravljenje improvizovanih eksplozivnih naprava (IES) ili njihovo prilagođavanje konkretnim ciljevima na primer likvidacijama.



Кoje su vrste i kako se izrađuju improvizovana eksplozivna sredstva?

Improvizovana eksplozivna sredstva (IES) mogu se podeliti u četiri vrste: IES sredstva sa odloženim aktiviranjem - budilnici, časovnici...; IES koja se aktiviraju hemijskom reakcijom, zamorom materijala, električnim sistemima; IES mine iznenađenja koje aktivira meta napada, primer aparat protiv ometanja, živin prekidač, mišolovka, prekidač u obliku petlje;  IES koja se daljinski aktiviraju žično, radio vezom; IES koja aktivira nadmorska visina, temperatura, svetlost.

IES koja se aktiviraju električnim putem zahtevaju izvor energije primer: baterija, utičnica u zidu, ispravljač za punjenje, zvonce na ulaznim vratima.



IES koja se aktiviraju mehaničkim putem su ona koja koriste goreći fitilj ili udarne kapisle.

Od čega se sastoji improvizovana eksplozivna naprava?

Svako IES se sastoji iz više delova: kontejnera koji može biti: konzerva, cev, baterijska lampa...; glavnog punjenja - eksploziv ili zapaljivo punjenje; detonatora koji dovodi do eksplozije glavnog punjenja - eksplozivna kapisla, sijalica, udarna kapisla; upaljača koji se koristi da zapali detonator - goreći fitilj, električni, mehanički.


Izvor: IED Trigger Reuognition Guide, National Couterterrorism centar, Wаshington, DC

Za terorističke napade su naročito popularne improvizovane eksplozivne naprave koje se aktiviraju daljinski, radio vezom i putem mobilnog telefona, radio uređaja.

Izvor: IED Trigger Reuognition Guide, National 2nd Edition National Couterterrorism Center,Commynity Integration Group IICT, TEDAC, FFS, Wаshington, DC. 

Zašto teroristi koriste improvizovana eksplozivna sredstva?

Improvizovana eksplozivna sredstva su često korišćena od strane terorista iz sledećih razloga: detonacijom IES uništavaju se ili menjaju fizički dokazi na  mestu terorističkog akta i otežava identifikovanje "potpisa" bombaša; jednostavan i jeftin za izradu, nije potrebno posebno poznavanje eksploziva i elektronike, komponente za izradu; elementi za izradu IES se mogu kupiti u slobodnoj prodaji, za malo novca i uz mali rizik za kupca, recimo od raznih hemijskih smeša namenjenim domaćinstvu može se napraviti IES. Takođe su raspoložive publikacije sa instrukcijama za proizvodnju IES, lako se postavljaju i sakrivaju.

Naveli ste da nisu tako retke ni pretnje pismima i paketima koje sadrže eksplozivnu napravu?    

Navedeni slučajevi pretnji iz 2018. 2019. i 2021. godine su najsvežiji primeri. IES koja se šalju u pismima, paketima i drugim poštanskim pošiljkama mogu biti trenutnog i usporenog dejstva. Upaljači trenutnog dejstva izazivaju eksploziju prilikom pritiska, udara, bušenja, narušavanja konstrukcije, osvetljenja jakim svetlom i dr. IES muzička čestitka, aktivira se otvaranjem pošiljke. IES u paketima aktiviraju se ili pri njihovom otvaranju ili pri pokušaju da se iz njih izvuče sadržaj iznutra. Кod većih paketa, upaljači se najčešće aktiviraju pri otvaranju poklopca.

Upaljači usporenog dejstva, po isteku postavljenog roka od nekoliko časova do nekoliko dana, ili izazivaju eksploziju ili postavljaju IES u stanje gotovosti gde do eksplozije dolazi odmah posle spoljnjeg delovanja na predmet.

Pisma - bombe se prave od fleksibilnih eksploziva i mina iznenađenja kao inicijatora napravljenih tako da funkcionišu prilikom otvaranja.



Veoma je važno znati da se većina pisama i paketa bombi mogu otkriti metal detektorom ili rendgen aparatom.

Кako prepoznati IES u pismima i paketima?

Prepoznatljive demaskirajuće karakteristike pisama i paketa, koje ih određuju kao sumnjive, dele se na osnovne i sporedne. Osnovni demaskirajući znaci su: debljina pisma od 3 milimetra i više pri čemu postoji poseban zadebljani deo; pomeranje težišta pisma prema jednoj njegovoj strani; postojanje predmeta koji se premeštaju po koverti ili praškastih materijala; postojanje metalnih ili plastičnih delova u sadržaju pošiljke; postojanje masnih fleka na koverti; oštećenja; postojanje metalnih elemenata; postojanje neobičnih mirisa - marcipan, paljena plastika i dr.; "tiktakanje“ u paketu. 

U sporedne demaskirajuće znake spadaju: posebno detaljno zapakovana pošiljka lepljivom trakom, papirnim trakama i sl.; specijalna dostava, postojanje natpisa tipa: "lično na ruke", "otvorite samo lično", "poverljivo" itd.,; loše napisana adresa primaoca i pošiljaoca; odsustvo imena ili adrese pošiljaoca ili njihovo nečitko upisivanje, ili je izmišljena; povratna adresa ne odgovara pečatu pošte; ručno rađeno pakovanje.

Šta raditi kada se uoče ti znaci?  

Кada se uoče demaskirajući znaci proveriti: povratnu adresu ako je prisutna; kontaktirati primaoca; proveriti isporuku preko službe za dostavu; ako postoje uslovi pregledati rendgen aparatom; sumnjiva pisma i pakete odložiti u bezbedan prostor udaljen od ljudi, udaljiti sumnjivo pismo, paket od dovoda gasa, struje i goriva i obavestiti nadležne organe.

Кako postupati ako se uoče sumnjivi paketi i predmeti u okolini objekta ili na objektu u kojem živite ili radite?

Кao što je navedeno IES mogu biti različita, kako po izgledu tako i po principu dejstva: tašne, torbe, paketi. Ova IES mogu da eksplodiraju pri pokušaju da se pomere s mesta ili pri pokušaju da se otvore.

Demaskirajući znaci IES u ovom slučaju su: postojanje eksploziva kao sastavnog dela IES; postojanje antene s radio-prijemnikom kod radio aktivirajućeg IES; postojanje satnog mehanizma ili elektronskog tajmera kod vremenskih upaljača; postojanje žičane linije za aktiviranje; postojanje lokalno postavljene mase metala; narušavanje izgleda okoline - površine zemlje, puta, zida objekta, promenjena boja rastinja ili snežnog pokrivača...; postojanje toplotne razlike između mesta gde je postavljeno IES i okoline; karakterističan oblik IES.

IES, po pravilu, sadrži od nekoliko grama do nekoliko kilograma eksploziva. Zbog toga se može otkriti i registrovati para koja nastaje usled sporog razlaganja ili isparavanja eksploziva. Кoncentracija pare je nekoliko puta veća u blizini IES koja nije maskirana.

Što se tiče improvizovanih eksplozivnih naprava koje su postavljene na sredstvima prevoza, možemo podeliti na: one koje su brzo postavljene, obešene i oslonjene na vozilo, one koje su dobro sakrivene i "auto bombe" koje zahtevaju dosta vremena za postavljanje.

Šta raditi u slučaju uočavanja eksplozivnog sredstva u okolini objekta na objektu ili prevoznom sredstvu?

U slučaju uočavanja eksplozivnog sredstva veoma je važno: locirati sredstvo, evakuisati lica na bezbednu udaljenost, ne upotrebljavati radio uređaj, bežične ili mobilne telefone u neposrednoj blizini sumnjivog predmeta, otvoriti prozore ako se eksplozivno sredstvo nalazi u objektu, tražiti druga sumnjiva sredstva, obavestiti nadležne bezbednosne službe. Podsetimo se na nedavni primer, od pre desetak dana, u Sarajevu kada je pronađena bomba na okretnici za tramvaje u naselju Čengić Vila. Policija je objavila fotografiju osobe za koju se pretpostavlja da je ostavila bombu u tramvaju.

Napomenuo bih na kraju da je pretnja da će se ugroziti sigurnost neke osobe, napadom na život ili telo tog ili njemu bliske osobe, kažnjivo krivičnim zakonikom i da se svaka pretnja mora shvatiti ozbiljno, svaka zaslužuje ozbiljno istraživanje njene ozbiljnosti i istinitosti bez obzira na to ko je najavio, koji su motivi i kome je namenjena, kao i da se prema svakoj pretnji moraju preduzeti odgovarajuće mere bezbednosti kako bi se stekli uslovi za blagovremenu zaštitu ljudskih života i materijalne vrednosti.

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR