Glas Javnosti

Rusi proteruju Svetog Valentina

Lični stav
Autor: Glas javnosti

Legende i mitovi o Svetom Valentinu

Pre samo trideset godina srbi nisu znali ni za kakvog Valentina a još manje za "dan zaljubljenih".

Na selu su momci pravili prela, devojke cupkale kola u domu kulture, a fensi momcu u Beogradu išli na žurke sa igranjem, pevanjem i pucanje po splavovima.

Sa prskanjem Jugoslavije stvoreni su uslovi za razvoj novih, svetskih, tendencija. Navalile se nevladine organizacije, manekeni se deklarisali kao GEJ aktivisti, narkomani batalili vinjak i prešli na suvu drogu . Američki i engleski , šatro humanitarci pokupovaše beogradske sitne duše i leskovačka pljeskavica za čas posla postade –hamburger. Protestanski popovi su nam uvalili "noći veštica, danove zaljubljenih" i porno filmove. Klinci se zaleteli u bioskope, zaboravili na "masne fote" i tako je počela era masturbacije.

 
Klinci poverovali Valentinu i – "od ljubavi Vatikanske im postalo mučno, ostalo im zadovoljstvo ali – ručno."

Katolička crkva poštuje tri svetaca mučenika po imenu Valentin, ali gotovo da nema pouzdanih
podataka o njihovom životu. Poznato je samo da je Valentin iz Rima bio sveštenik i da je postradao mučenički za vreme progona hrišćana u 3. veku nove ere. Drugi Valentin je bio
episkop Interamne (danas grad Terni, Italija). Pogubljen je zbog vere 14. februara 270. godine i
sahranjen u blizini Rima. Sve što znamo o trećem Valentinu je da je umro u Kartagini. "Zlatna legenda".

Prema legendi, rimski car Klaudije 2 nije mogao da regrutuje dovoljno vojnika u svoju vojsku. Tada je odlučio da su žene te koje ne puštaju svoje muževe u rat, i mladićima je zabranio da se
žene. Sveti Valentin je bio iscelitelj i propovednik hrišćanstva. Ne samo da se molio za bolesne, već i tajno venčavao ljubavnike, uprkos zabrani cara Klaudija. Glasine o tajnim venčanjima doprle su do cara, a Sveti Valentin je uhapšen. Onda je 14. februara ostao bez glave. Nakon toga, kao hrišćanski mučenik koji je stradao za veru, Valentin iz Interamne je kanonizovan od strane Katoličke crkve. Papa Gelasije je 14. Februar proglasio za Dan zaljubljenih.


Ova priča se može nazvati fikcijom zato što u vreme Svetog Valentina nije bilo posebnog crkvenog venčanja. Osim toga, hrišćanska religija u paganskom Rimu je bila i proganjana, i malo
je verovatno da je car Klaudije pridavao veliki značaj ovom obredu.

Paganski koreni
Prema drugoj verziji, crkvi je bio potreban Dan zaljubljenih da bi zamenio paganski praznik. Rimljani su verovali da je osnivače njihovog grada - braću Romula i Rema - hranila vučica svojim mlekom. U čast ove životinje proslavljena je "luperkalija". Žrtvovani su koza i pas, životinja koju je vuk najviše mrzeo

Praznične tradicije
Dan zaljubljenih je počeo da dobija široku popularnost tek u 19. veku u Velikoj Britaniji. Kasnije je praznik počeo da se slavi u SAD. Sredinom 19. veka privrednici su počeli da promovišu praznik. 14. februara ljubavnici, kupuju čestitke u obliku srca - „Valentinove“ - i druge slatke poklone: plišane igračke, parfeme, bukete cveća, slatkiše itd.


Različite zemlje su razvile sopstvene tradicije za proslavu Dana zaljubljenih. U Engleskoj, 14.
februara, devojke su gatale o svom vereniku. Početkom 19. veka u Americi je bio običaj da
neveste daruju marcipanom - prilično skupom poslasticom za ta vremena. Danas se ženama poklanjaju čokolade, bombone i karamele u crveno-belim bojama koje simbolizuju ljubav i čistotu.
Francuzi svojim izabranicima daju nakit i lepe haljine.

Mnogi veruju da ako zaprosite 14. februara ili se venčate na taj dan, brak će biti srećan i jak.

Dan zaljubljenih za pravoslavne i katolike
Svetomučenik Valentin je ostao na crkvenim spiskovima, ali samo kao lokalno poštovani svetac, pošto su istorijski podaci o njegovim delima izuzetno oskudni. Dakle, ovaj praznik nije obavezan ni za katolike ni za pravoslavne hrišćane.

Episkop italijanskog grada Terni Vinćenco Palja poklonio je 15. januara 2003. godine Njegovoj
Svetosti Patrijarhu Aleksiju drugom čestice moštiju sveštenomučenika Valentina, koje se od
tada čuvaju u Sabornom hramu Hrista Spasitelja.


Dan zaljubljenih je došao u Rusiju relativno nedavno. Počeo je da stiče popularnost tek početkom 1990-ih.Bilo je to vreme bezčašća ruske elite. Jeljcin i Gorbačov su otvorili vrata svakom Amerikancu pod uslovom da se ogrebu neku za neku rublju, a ovi im uvalili svakojake fekalije. Dan zaljubljenih se pretvoriom u praznik kurvi. Jevgenija Debrijanskaja, prva žena ruskog filozofa Dugina je otvorila prvi noćni klub za lezbejke i pedere u Moskvi.

Uz pomoć Svetog Valentina Ruskinje su osvojile javne kuće i crvene trotoare zapadne Evrope.
U Rusiji i Srbiji do 21. veka, ovaj praznik se ni na koji način nije slavio, na kraju krajeva, bio je katolički svetac. Unapređenje je dobio 90-ih godina 20. veka, u vreme neselektivnog kopiranja svega zapadnog.

Tradicionalno se veruje da je dobio ime po jednom od dva ranohrišćanska mučenika, Valentinu
Rimskom ili Valentinu Internamskom. Sada apsolutno nije jasno da li je postojala takva osoba
ili je ovo kolektivna slika nekoliko ljudi ili čak drevna legenda. Ovaj svetac isključen iz panteona svetaca i liturgije 1969. godine, iako nije jasno zašto se uopšte smatrao zaštitnikom ljubavnika.


Ranohrišćanski sveci su dokazali svoje mučeništvo za veru, koje nije imalo nikakve veze sa ljubavnicima. Stanovništvo starog Rima je u potpunosti ispovedalo paganstvo, a hrišćani se nisu ni smatrali ljudima. Koristili su ih u gladijatorskim bitkama i kao hranu za tigrove i lavove u Koloseumu. Sumnjivo je da bi u ovoj situaciji njihova imena uopšte ostala u istoriji. Pre su to bile usmene priče i predanja, uglavnom izmišljena, a odatle do katoličkih sabora, gde su biskupi glasanjem odlučivali ko će biti uvršten u panteon svetaca.

Veruje se da je širenje praznika bilo posledica ogromne popularnosti knjige „Zlatna legenda“ koju je napisao dominikanski monah Jakov Voraginski i objavljena 1260. U srednjem veku, to je bila najpopularnija knjiga, posle Biblije, naravno.

PET RAZLOGA DA NE SLAVITE VALENTINA 14-tog februara.

Postoji nekoliko verzija o tome odakle je došao Dan zaljubljenih. Privrednici su se "uneredili" kad su shvatili koliko im prihoda donosi Dan zaljubljenih. Putin se zabrinuo i sve miriše da kapitalisti u Rusiji neće dugo uživati u ovom danu. U Srbiji duvaju neki drugi vetrovi.

Tako se 14. februara u Rusiji i dalje slavi Dan zaljubljenih. Ako ste među onima koji trče u prodavnicu po čestitke i sveće za zaljubljene imate pet dobrih razloga koji će vas odučiti da
ne slavite ovaj sumnjiv datum.

Razlog 1. "Sveti Valentin je laž, a ne praznik"

„ Pravoslavni vernici imaju dva Valentina. Obojicu slave u julu 6. i 30. po starom stilu. Stradali su za svoju veru. Oni nemaju nikakve veze sa Danom zaljubljenih. To je laž, a ne praznik! Četrnaesti februar je dan sećanja na svetog mučenika Trifuna.


Razlog 2. "Ne radi se o ljubavi, već o bludu"

„Da biste razumeli kako je ovaj praznik došao do Rusa i Srba , potrebno je da premotate pamet
unazad 20-30 godina“. Ako je za vreme Petra Prvog otvoren prozor u Evropu, onda su s raspadom SSSR-a vrata širom otvorila i zlo se navalilo zajedno sa dobrim. Na primer, "noć veštica" je "dan svih svetih". Na taj dan se niko ne preoblači u svece, već u zle duhove! Tako izgleda izopačeni oblik religioznosti.

Što se tiče Dana zaljubljenih, to nije praznik ljubavi, već zaljubljenosti. Zaljubljenost je manifestacija muške strasti prema ženi i obrnuto. Bolno stanje, pod čijim uticajem se ponekad
vrše monstruozna dela.

Ako stvari nazivate pravim imenom, onda je ovaj praznik ohrabrenje za blud. On je grešan. Gde
idemo ? Ka razvratu ili ka porodičnim vrednostima? Praznik prave ljubavi je Dan svetih Petra
i Fevronije, koji se obeležava 8. jula.



Razlog 3. "Šta da radimo sa ovim praznicima?"

- Definitivno iskoreniti. Zašto je teško učiniti hrišćanske praznike popularnim? Zato što pozivaju na post, molitvu, posetu crkvi, rad na sebi... Praznici koji odvajaju od Boga lako se prihvataju.

Razlog 4. "Mračna istorija"

Postoji mnogo legendi o pojavi ovog praznika. Ali nijedna od njih nije potvrđena. Navodno je u vreme Rimskog carstva živeo hrišćanski sveštenik Valentin, koji je tajno venčavao legionare sa svojim ljubavnicima. A car Klaudije 2. je verovao da oženjeni vojnici više misle o porodici nego o podvizima. Postoji verzija da je 14. februar praznik za homoseksualce. Navodno, Valentin se oženio sa legionarom.

Druga legenda kaže da je Valentin izlečio Juliju, slepu ćerku bogatog dostojanstvenika. Posle takvog čuda, ona i njen otac su prešli u hrišćanstvo. Papa je proglasio 14. februar za Dan svetog
Valentina, ali je 1969. uklonjen je iz liturgijskog kalendara.

„Sva istraživanja koja imamo o Danu zaljubljenih su kontradiktorna“. Ne zna se pouzdano kada je
ovaj praznik nastao i da li je ovaj Valentin uopšte postojao ili ih je možda bilo nekoliko. Činjenica da je Papa isključio Svetog Valentina iz liturgijskog kalendara Katoličke crkve ukazuje da je istorija ovog praznika veoma mračna.


.IZVOR: Ustupljena fotografija / Sveti Trifun

Razlog 5: „Ovo nije praznik, već Koka-Kola“

– Vrhunac popularnosti Dana zaljubljenih u Rusiji se dogodio se krajem 90-ih. Ljudi su počeli da
putuju u inostranstvo. Noć veštica, Dan Svetog Patrika u Irskoj, ili jednostavno Dan piva, Dan zaljubljenih i mnogo drugih dana. Sve su to proizvodi masovne kulture, poput Koka-Kole i nemaju veze ne samo sa Pravoslavnom Crkvom, već ni sa Katoličkom Crkvom. Dan zaljubljenih je čisto komercijalni praznik. Biznis ga aktivno koristi da zgrne brdo love. Broj ponuda uoči 14. februara značajno raste: kupite cveće, kupite tortu, kupite poklone, idite u restoran...

Privrednicima je svejedno kakav je praznik, sve dok pune kasu, a glavna tradicija Dana zaljubljenih je davanje (ali prvo kupovina ) poklona. Tužno je što je ovaj "praznik" usađen ljudima od detinjstva. Škola je rasadnik Valentinove demagogije. Zašto nam je potreban Dan zaljubljenih? Treba ga zameniti Danom porodice, ljubavi i vernosti. Pričajte o tome u školama i na univerzitetima.

Za razliku od nazadno-naprednih katolika i protestanata, Pravoslavna crkva se 14. februara seća Svetog Trifuna, zaštitnika zaljubljenih i porodičnih ljudi. U starim vremenima , devojke su se molile u nadi da će sresti dostojne udvarače, a supružnici su pokušavali da udovolje jedno drugom u svemu. Dakle, može se reći da nije uzalud običaj da 14. februara obradujemo jedni druge, iako se ovaj praznik sada zove „Dan zaljubljenih“. Fensi, nema šta.


Praznik posvećen Trifunu Apamejskom treba da se provede kod kuće, u krugu porodice. Svetitelj
se smatra zaštitnikom ljubavnika i bračnih parova. Od svetitelja traže pomoć u podizanju dece, i očuvanju zdravlja najmilijih.. Ako na ovaj dan devojka upozna ženu sa detetom, to znači da će ove godine sigurno upoznati svoju ljubav. Na Trifunov dan svakako treba poželeti želju. Veruje se da će se ona definitivno ostvariti.

Dan Trifuna: šta treba da uradite 14. februara da biste upoznali ljubav i ne ostali bez novca
Narodni praznik Trifun-dan, koji se u Srbiji obeležavao 14. Februara, vezivan je za Svetog
Trifuna Apamejskog. Mučenik Trifun se smatra jednim od najpoštovanijih ranohrišćanskih svetaca.

Poznato je da je sveti mučenik Trifun rođen u 3. veku. Kao dete živeo je u Maloj Aziji, u selu koje
se nalazi u blizini grada Apameje, gde je i rođen. Danas se ovo mesto, koje se nalazi u blizini
Antalije, zove Dinar.

Hristos je blagočestivog mladića obdario čudesnim darom da izgoni demone i isceljuje ljude.
Tokom svog kratkog, ali svetlog života, svetitelj je mnoge bolesnike ozdravio i pomogao da se
oslobode mračnih sila. Bilo je i drugih čuda. Jednom je spasao stanovnike velikog sela od gladi.


IZVOR: Ustupljena fotografija / Mošti svetog Valentina

Štetni insekti, koji su dolazili niotkuda, uništili su polja, jedući buduću žetvu. Molitve koje je čitao Trifun imale su izuzetnu moć. Insekti su nestali i hleb je spašen.

Na dan Svetog Trifuna vinogradari orezuju po neku lozu i zalivaju čokot vinom, u želji da vinograd povrati snagu nakon mirovanja tokom zime, iščekujući proleća, kada vinova loza počne da buja.
Zbog ovog običaja orezivanja, Svetog Trifuna su u Istočnoj Srbiji često nazivali Orezač i Zarizoj.
.
Konkretno, vinogradarski krajevi Vojvodine, Šumadije i Pomorave imaju praznik vinogradarstva. Nažalost, gastarbajterski mentalitet srpskog naroda sve više prima odlike jugoslovenstva . U meču Broza Tita i Milana Nedića, Srbi navijaju za Broza a Nedića , zvanog Srpska Majka još uvek drže utamničenog kao domaćeg izdajnika.

Broz je otvorio vrata Valentinu a zatvorio Trifunu. Teška je ta boljka – Komunizam. Dok je komunista biće i Valentina.

AUTOR: Vlastimir Ninin

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR