PREDRAG ĆERANIĆ: Veliki test za Republiku Srpsku

Proglašavanje pobede koje nema, optužbe za izbornu krađu, pritisci na institucije, medijski spinovi, očekivanja da strani faktor odluči rezultat izbora – sve je to (ponovo) na sceni

Kada je u Banjoj Luci u proljeće 2014. godine, u organizaciji Fonda strateške kulture iz Moskve, održana prva tribina o obojenim revolucijama – malo kome je bilo jasno o čemu se tu zapravo radi. Talas „demokratskih promjena” – kako su prevratnička dejstva nazivali njihovi kreatori – Republiku Srpsku još nije bio zahvatio.

Zahvaljujući dr Anji Filimonovoj, uredniku srpske stranice pomenutog sajta, usmjeren je prvi reflektor na ono što se spremalo. „Obojena revolucija” je Srpsku zaista zapljuskivala u talasima: 2014. godine, zatim 2016. godine, da bi najozbiljniji udar uslijedio tokom cijele predizborne 2018. godine, kada je zloupotrijebljena tragična smrt dvadesetogodišnjeg mladića u namjeri da se sruši Zapadnim centrima moći krajnje neposlušna vlast partije Milorada Dodika.

Osnovna snaga obojenih revolucija i jeste u tome što ih vlast potcjenjuje uz poslovično „proći će”, „nije to ništa” i slično. Mirni protesti se uvijek pretvore u nasilne upade u institucije sistema, prvenstveno u zgradu Narodne skupštine. O tome nam svjedoče primjeri Petooktobarskog prevrata u Srbiji, Majdan u Ukrajini itd.

Sporna odluka

Danas, nakon dva banjalučka protestna okupljanja u režiji opozicionih partija nezadovoljnih rezultatima izbora, više nikome ne treba objašnjavati o čemu se tu radi. Da je posrijedi udžbenički primjer primjene alatki obojene revolucije, možemo uvidjeti ako se vratimo knjizi Džina Šarpa Od diktature do demokratije i drugim autorima, koji su od njega učili. Čak je i u Sarajevu 2018. godine za domaću upotrebu objavljen priručnik o načinu realizovanja prevrata.

Proglašavanje pobjede koje nema, optužbe za izbornu krađu, pritisci na institucije sistema, spinovanje javnosti od medija u kojima je prethodno kupljen uticaj, očekivanja da o rezultatima izbora presudi strani faktor – sve je na sceni. Rezultat je djelimično ostvaren, Centralna izborna komisija BiH je donijela odluku, potpuno nezakonitu, o ponovnom brojanju, tj. kontrolnom brojanju glasačkih listića.

Tokom kontrole, posmatrači iz Republike Srpske (opozicione partije nisu ni akreditovale svoje posmatrače, nema potrebe – naglašavaju u redovima opozicije) uočili su pokušaj da se 157 glasova, koliko je na jednom biračkom mjestu u osnovnoj školi „Ivo Andrić” u Banjoj Luci osvojio Milorad Dodik kao kandidat za predsjednika Republike, potpuno izbrišu, odnosno upišu tri nule. Za stolom su radili isključivo „kontrolori” iz Federacije BiH.

Predsjednik CIK-a BiH, Suad Arnautović, izjavio je da će 22. oktobra biti saopšteni rezultati opštih izbora, a da će u zakonskom roku od 30 dana od izbora biti objavljeni i konačni rezultati. Znači da vremena za manipulacije i opštu neizvjesnost ima. Još sedam dana „horora” i izluđivanja građana.

Okupaciona zona

Koliko je BiH suverena zemlja svjedoči i nedavna rasprava u njemačkom parlamentu. Naime, član njemačkog Bundestaga, Adis Ahmetović, komentarisao je odluku Kristijana Šmita, donesenu u izbornoj noći, da promijeni Izborni zakon i Ustav FBiH.

Nakon uvodne priče o pobjedi „demokratskih i evropskih snaga” ostvarenoj na netom održanim izborima, uslijedila je kritika Šmitove odluke, koja je okarakterisana kao „gaženje suvereniteta države i glasača”, što je „na ovaj način naišlo na veliko nerazumijevanje i ogorčenost kako stanovnika BiH, tako i Evropskog parlamenta. Iz krugova hrvatske vlade i okruženja HDZ-a se čulo da je nametnuta izmjena bila formulisana u Zagrebu”, istakao je Ahmetović.

Uz sugestiju da ministarka spoljnih poslova Analena Berbok izdejstvuje poništavanje Šmitove odluke, Ahmetović se obrušio i na kolegu u poslaničkim klupama Josipa Juratovića koji, po njemu, „zastupa poziciju HDZ-ovog premijera Plenkovića”. Tako smo se uvjerili da u njemačkom Bundestagu na BiH gledaju kao na okupacionu zonu, odnosno kao na novoosvojenu teritoriju u kojoj treba uspostaviti svoju vlast.

Rad sa mladima

Narodnom voljom novoizabrani predsjednik Srpske, Milorad Dodik, biće primoran da sačeka još sedam dana do objavljivanja izbornih rezultata. Do 2. novembra agonija u režiji CIK-a trebalo bi da bude okončana, odnosno da budu objavljeni i konačni rezultati. Novu Vladu Srpske možemo očekivati sredinom ili krajem decembra.

Opozicija je planirala ponavljanje izbora za predsjednika Srpske, ali nije razmišljala o finansijskim sredstvima koje bi tim povodom trebalo obezbijediti. Nije razmišljala ni o mogućim posljedicama svog nezadovoljstva, odnosno o destabilizaciji Srpske.

Što se obojenih revolucija tiče, one će i dalje da nas zapljuskuju sa sve većim izgledima na uspjeh, kako budu stasavale generacije koje vaspitava smartfon, a ne roditelji i prosvjetni radnici.

Smartfon nije savremena cucla, niti je internet zabavni park, kako to s pravom ukazuju Igor Ašmanov i Natalija Kasperska u knjizi Digitalna higijena (Cifrovaя gigiena), a koja će zahvaljujući patriotskom pregalaštvu Slobodana Stojičevića na predstojećem Beogradskom sajmu knjige biti predstavljena i na srpskom jeziku.

Društvene mreže nisu park već džungla. Omladini je digitalna komunikacija glavna preokupacija. Kako prepoznati i izbjeći manipulaciju? Da li neko uopšte razmišlja o tome? Sa mladima treba raditi i s njima neprestano razgovarati. Ako ne budemo radili s mladima – mi ćemo ih izgubiti, a ako njih izgubimo – izgubićemo Republiku Srpsku.

SKINI APLIKACIJU