Glas Javnosti

NIKITA MIHALKOV: Ruska i srpska nauka i obrazovanje pod kontrolom Londona

Lični stav
Autor: Glas javnosti

Nikita Mihalkov je u novom broju svog autorskog programa „BesogonTV“[2], pod naslovom „Đavo se skriva u detaljima“ («Dьяvol kroetsя v detalяh», 58:45), 29. oktobra 2021. godine predložio da se razgovara o dugogodišnjem „svetskom preziru“ prema Rusiji, kao i o tome kakve planove ima za Rusiju britanska ambasada i kako te planove temeljno i dosledno sprovodi.

Posebno se osvrnuo na način na koji reformatori obrazovanja u Rusiji ispunjavaju narudžbenicu transnacionalnih korporacija za radnom snagom? I zašto sve to što se dešava vodi u sveobuhvatnu nepismenost i neodgovornost?

Nekoliko dana posle toga (2.novembra 2021), osetio je potrebu da snimi petominutni Post Scriptum toj emisiji («Dьяvol kroetsя v detalяh». P.S.). Za akademike SANU i ‘akademsku zajednicu’ Srbije čitav projekat „BesogonTV“, i ovaj kratki post skriptum posebno, bi mogao biti veoma poučan, naročito kao primer za ugled kako pravi i odgovorni stvaraoci svojim delima, znanjem i iskustvom služe ugroženoj otadžbini i svome narodu.

Reformatori koji decenijama urušavaju obrazovanje u Rusiji.
Post skriptum je u direktnoj vezi sa pomenutom, četiri dana ranije u etar puštenom, emisijom o reformatorima koji decenijama urušavaju obrazovanje u Rusiji.  I ta emisija, i sažeti dodatak u formi post skriptuma posebno (koji ovde dajem u prevodu i obradi moje malenkosti) su veoma aktuelni za dvodecenijske surovo štetne ‘reforme’ srpskog obrazovanja kroz njegovo konstantno degradiranje na štetu običnih ljudi i nacionalnih interesa. Sve to je kod nas praćeno je stalnim povlačenjem države iz nauke, kulture i obrazovanja sa predavanjem svojih ingerencija u ovim oblastima interesnim grupama i predstavnicima nevladinog sektora koga uglavnom finansiraju i kojim upravljaju stranci.
Nikita Mihalkov je osetio potrebu da dopuni svoju emisiju „Đavoli se kriju u detaljima“ zbog informacije koju mu je, neposredno po završetku te emisije, prosledio književnik i ‘bloger’ Roman Nosikov, a koja se odnosila na autorsko istupanje, 28. oktobra 2021. godine, Andreja Afanasjeva (1989)-autora i voditelja programa „Ruski odgovor“ na telekanalu Cargrad[3]. Evo šta je Afanasjev napisao:

„Hoćete li da vam  kažem da ruski sistem višeg obrazovanja zauzdanim drže direktno ruke iz Londona? U Građanskoj komori Ruske Federcije (RF) održan je nedavno okrugli sto, na kome su predstavnici rukovodstva vodećih univerziteta zemlje otvoreno izjavili da se nalaze pod inostranom kontrolom (njima upravljaju iz inostranstva) uz zaobilaženje Ministarstva nauke i višeg obrazovanja (MNVO). Na primer, dekan Fakulteta rukovođenja i politike MGIMO[4] G. T. Sardarjan (Sardarяn) je izjavio da, bez obzira na neke pozitivne pomake, zapadne naukometrijske baze podataka i dalje ostaju kao glavni kriterijum pomoću koga se ocenjuje efikasnost rukovodstva Univerziteta RF.
Oni presuđujuće utiču na mogućnost dobijanja dopunskog finansiranja i faktički prinuđuju vodeće univerzitete Države da koncentrišu ogromne organizacine i materijalne resurse na finansiranje privatne britanske kompanije (!) koja sastavlja te rejtinge.

Svoje radove ruski naučnici moraju da štampaju u odabranim časopisima
Nije teško bilo da učesnici ovog Okruglog stola primete da najviše štete od toga imaju humanitarni fakulteti i katedre. Šema je prosta i pouzdana: da bi popravili svoj rejting neophodno je da predavači univerziteta regularno štampaju u naučnim časopisima koji se nalaze na određenom, ranije odabranom spisku.

Ako u tehničkim naukama to i ne predstavlja neki problem, jer je uvek 2+2=4, u humanističkim naukama iskrsavaju ozbiljni problemi ako se želi publikovati svoje istraživanje: autori moraju da ispunjavaju određene „etičke norme“ . To je i poseban pogled i shvatanje istorije, i tolerantnost po pitanju pola i porodične politike. Hoćeš da te štampaju?
Piši o problemima pola i o tome kako je užasna zemlja Rusija. Nema publikacija-nema karijere na univerzitetu. Jezik, razume se, mora biti naučni. Primera radi,  Sardarjan je naveo epizode, kada su mnogim profesorima MGIMO (to je fakultet podređen MID RF) kao odgovor na radove poslate u štampu, upućivali predloge, a ponekad i  izričite zahteve, da se u tekst radova uključe eksplicitne kritike spoljne politike Rusije.

Eto, u kakvim šizofrenim uslovima žive i rade desetine hiljada predavača na stotinama državnih univerziteta. Ljudi su prinuđeni da vode intelektualni i ideološki partizanski rat na svojoj sopstvenoj teritoriji. A žrtve tog rata postaju studenti takvih univerziteta koji završavaju i odlaze sa Univerzteta bez jasnih i čvrstih orijentira, a i čitavo društvo se dezorjentiše tom šizofrenijom.

Britanski program vodi ka istrebljenju ruske nacionalne kulture, nauke i obrazovanja
Ipak, važno je razumeti da u Rusiji postoji potencijal za stvaranje svojih, generičkih, stvarno međunarodnih rejtinga i citatnih baza, zajedno sa partnerima iz čitavog sveta. Za to su spremni kako u Evropi, tako i u Aziji. Ali, za to je potrebna politička volja. A, volja se pojavljuje posle informacionog šuma, te stoga molim da se ovo razglasi.
U zaključku Nikita Mihalkov  ističe da je dužan da sve ovo javno izrekne. Tvrdi da je tačno definisano da se vodi „Partizanski rat na svojoj teritoriji“ koji, ako se izgubi, vodi ka istrebljenju nacionalne kulture, nauke i obrazovanja. Političa volja je to što može, na neki način, da ova surovo nepovoljna kretanja  zaustavi i iz korena izmeni. Na kocki je sudbina zemlje. Mihalkov svoje izlaganje zvaršava molbom onim koji  donose političke odluke: poslušajte i promislite  o tome što pročitah!
Nikita Mihalkov, filmski reditelj i pisac
S ruskog preveo: Filip Rake Vukajlović
portal izmeđusnaijave

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS



KOMENTAR