Glas Javnosti

IVAN GROZNI, STALJIN I PUTIN

Lični stav
Autor: Glas javnosti

Rusija je večna a devojke... devojke kasnije!

Ivan Grozni i Josif Visarionovič Staljin su najpopularnije istorijske ličnosti u Rusiji, što dokazuju različite vrste istraživanja. U redu za naj-najpopularne ličnosti Rusije stoje Aleksandar Nevski, Kutuzov, Suvorov, Ekaterina 2, Petar Prvi, Žukov, Gagarini i.... Vladimir Putin!

Doduše, Veliki Vladimir je za sada samo kandidat za velikana.

Ako govorimo o Staljinovom odnosu prema caru Ivanu Vasiljeviču, onda možemo sa sigurnošću
reći da je sovjetski lider bio impresioniran prvim Ruskim Carem. Aktuelni Ruski Car Vladimir Putin čuči u senci Josifa Staljina, dok mu oporavljeni ruski narod šalje poljupce sa mnogo hrizantema i najlepše note Petra Iljiča Čajkovskog.


IZVOR: Ustupljena fotografija / Vladimir Putin kao Ivan Grozni

Josif Staljin je smatrao cara Ivana Groznog osobom koja je uspela da ujedini sve ruske zemlje,
čime je izbegao ponavljanje hordinskog jarma. (Mongolsko- tatarski teror)

Ivan Vasiljevič je kod Staljina izazvao poštovanje jer pod njim nije bilo „prevlasti stranaca“, kao pod nekim ruskim carevima i caricama. Staljin je takođe veoma poštovao Petra Velikog kao cara reformatora, ali ga je i smatrao preterano sklonom stranom uticaju.

Staljin je u Ivanu Groznom video tvrdog vladara, pa je time pravdao svoju represivnu politiku
državnom nuždom i smatrao je carske postupke progresivnim. Ruski car je doživljavan samo kao sluga Otadžbine. Na svoju carsku misiju gledao je kao na služenje Bogu, svojoj zemlji i svom narodu. Ivan Grozni je to formulisao u svojoj drugoj poruci knezu Kurbskom:

„Ničim se ne ponosim i ne hvalim, i ne razmišljam ni o kakvom ponosu, jer ispunjavam svoju carsku dužnost."

Dalje, u istoj poruci, pobijajući klevetu Kurbskog o carskim okrutnostima, Ivan Grozni piše :

„Mi ne izmišljamo nikakve intrige da bismo mučili hrišćane, već naprotiv, sami smo
spremni da stradamo za njih u borbi protiv neprijatelja ne samo do krvoprolića, već i do
smrti.”

„Ivan Grozni je bio veoma okrutan. Može se pokazati da je bio surov, ali treba pokazati zašto je
potrebno biti surov...”


IZVOR: Ustupljena fotografija / Ivan Grozni

Da, ruski suvereni su ponekad bili oštri, ali su isto tako bili oštri i prema sebi, prema porodici i prema svojim najmilijima. Ruski vladari su mislili na dobrobit svojih podanika a ne na interese svojih najmilijih. Takav je bio Car Ivan Grozni, takav je bio i Staljin. Car Grozni se borio sa bojarima (bogata i moćna vlastela) a Staljin sa ozverevšim boljševicima Lava Trockog. Borba Vaserionovića je dala rezultate tek 1936-e godine nazvane "Staljinske čistke".

Car Grozni i engleski kraljevi

Carska vlast je stvarala, gradila, a nije uništavala. Rusko kraljevstvo je bilo pokriveno mrežom škola, poštanskih stanica, osnovano je 155 novih gradova i tvrđava. Car ostavio Rusiju ne razorenu i siromašnu, već bogatu, i predao veliku riznicu svome sinu. Radi bezbednosti ljudi, državna granica je bila pokrivena sistemom osmatranja , linija, utvrđenja, malih tvrđava i predstraža. Van ruskih granica, na spoljnim prilazima, formira se sistem napredne odbrane – kozačke trupe. Zaporoška vojska, Don, Volga, Ural, Orenburg, Sibirske kozačke sotnje... Kozaci postaju štit i mač ruskog carstva. Ivan Grozni je takođe sproveo vojnu reformu i stvorio regularnu vojsku.

Pogledajmo kako je to izgledalo u "demokratskoj Engleskoj"?

Najstroži zakoni bili su u Engleskoj u vezi sa prosjacima i skitnicama – tzv. „krvavo zakonodavstvo“. Seljaci koji su oterani sa zemlje i primorani da prose, vešani su u skladu sa
zakonom „O borbi protiv skitnice“. Samo pod Henrijem Osmim (vladao od 1509. do 1547.) više
od 70 hiljada „tvrdoglavih prosjaka“, uključujući žene i decu, pogubljeno je tokom 15 godina. Pod
Elizabetom 2 (vladala od 1558. do 1603. godine) pogubljeno je oko 89 hiljada ljudi. Ovi vladari
se u Engleskoj smatraju „velikim“. U čemu je mudrost silnih vešanja naroda ? Gde će vam duša
gospodo lordovi?


Bilo je to vreme prve industrijalizacije Engleske, a radnika nije bilo na vidiku. Seljaci nisu hteli u fabrike i nisu bacili svoju zemlju i plugove na milost rđe i kraljeva. Prvo im uzmu zemlju dekretom, a onda ih malo obese i eto ti radnika u fabrikama da se Rotčildi i drugi lordovi bogate, a onda naprave brodova i krenu po sirotinjskim zemljama da se doobogate...

Jedina nevolja je što se ruska istorija ne može meriti tuđim merilom. Rusija nije Evropa. Talasi neprijateljskih invazija zakotrljali su se u rusku zemlju, čas sa juga, čas sa zapada, čas sa
istoka. Štaviše, svaka takva invazija postavljala je pitanje: biti ili ne biti Rusija? Zbog toga se u srednjovekovnoj Rusiji razvio sasvim drugačiji tip društvenih odnosa: ne „ugovorni”, ne „pravni”, već „službeni”.

Postoji "Čast u službi!" i „Služi do smrti“ – to su bili principi kojima su se rukovodile sve klase srednjovekovne Rusije. Među građanskim pravima, svi staleži su imali jedno neosporno pravo - da polože živote za svoju Otadžbinu.



Grozni, Staljin i Putin napredni diktatori

Ivan Grozni je nasledio 2,8 miliona kvadratnih km, a za vreme svoje vladavine, teritorija države se skoro udvostručila - na 5,4 miliona kvadratnih km. Centralizovao je vlast u zemlji, proglasio se za cara, uprkos protivljenju evropskih dinastija i Katoličke crkve. Stvorio je sistem naredbi i jedinstven zakonik za zemlju. Rusija je postala jedinstvena i sa jednom verom - pravoslavnom.

Staljin je od agrarne zemlje zavisne od stranog kapitala stvorio moćnu vojno-industrijsku silu u
svetskim razmerama, centar nove socijalističke civilizacije. Siromašno i nepismeno stanovništvo carske Rusije pretvorilo se u jednu od najpismenijih i najobrazovanijih nacija na svetu. Fantastična ulaganja u baznu nauku odvela su „seljaka“ Gagarina u Kosmos, a američkim
Švabama se zacrnilo pred očima kad su shvatili da je brka Staljin napravio atomsku bombu.


IZVOR: Ustupljena fotografija / Staljin protiv dolara 

Putin je povećao budžet Rusije 22 puta, vojnu proizvodnju 30 puta, a BDP 12 puta. Rusija je sa 36. mesta u svetu po BDP-u skočila na šesto mesto, a zlatne i devizne rezerve povećala za 48 puta, vratila 256 nalazišta minerala iz američke i evropske u rusku jurisdikciju. Nacionalizovano
je 65% naftne industrije i 95% gasne industrije i mnoge druge industrije. Unapređena je poljoprivreda. Smanjeno je izumiranje ruskog stanovništva.

Najmanje dva Staljinova dostignuća ne osporavaju čak ni njegovi neprijatelji: pobeda nad Nemačkom u Drugom svetskom ratu (tačnije, nad ujedinjenom Evropom pod Hitlerom) i stvaranje
nuklearnog raketnog štita kao odgovor na nuklearnu ucenu Sjedinjenih Država. Bez bombe -
lepotice teško da bi sad Rusi imali svoju crkvu gde bi mogli da se mole za svoj narod i zdravlje
američkih crnaca u Harlemu.

„Naravno, deca Staljina nisu neki dobri hrišćani, ali im se ne može poreći progresivna uloga hrišćanstva u određenoj fazi. Taj događaj je bio od velikog značaja, jer je to bio zaokret ruske države ka zatvaranju sa Zapadom, a ne orijentacija ka Istoku.


IZVOR: Ustupljena fotografija / Aleksandar Nevski

Postojala je i treća Staljinova pobeda, koju savremenici nisu cenili: Staljin je spasao Rusiju od Trockog i judo-masonske kompanije, odžačare svetske revolucionarne vatre. Hteli su da spale
Rusiju, koristeći je kao fitilj za svetsku revoluciju i uspostave „novi svetski poredak“ u obliku
„Sovjetske Svetske republike".

Početkom dvadesetog veka, Trocki je kovao iste planove koje su krajem veka sprovodili Gorbačov i Jeljcin!

U suštini , Trocki i njegovi istomišljenici (kao kasnije Gorbačov i Jeljcin) pokušali su da
sprovedu u delo jednu od opcija za „globalizaciju“. Ovo direktno sledi iz trockističke ideje
„permanentne revolucije“.

Zasluge ovih ljudi su jednostavno neprocenjive. Staljin je spasao Rusiju tri puta, isto tako je
uradio Ivan Grozni i spasao Rusiju u tri navrata. Putin je spasao Rusiju od proizvola Gorbačova
i JelJcina, a trenutno se bavi spasavanjem ruskog naroda u nekadašnjoj Ukraini.

Za danas toliko. Nema sumnje da će večni TV analitičari naći neki "praktični primer" današnje međunarodne politike i osporiti sve napisano jer za njih sve počinje od Broza Tita i posle Broza Tita.

Rusima i Srbima više prija poređenje "Od Hrista i posle Hrista".

* Rusi vole i Čajkovskog bez obzira što se nije zvao Dostojevski.
*A da li znate da je bio homoseksualac ?
*Da, da ali mi ga volimo i zbog muzike !

Pozdrav, Šone Ninin

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR