Drugi samit „Rusija-Afrika” upravo je završen. Zapad to ocenjuje kroz propagandu „neuspeha” Rusije. A reč je zapravo o tome da multipolarni svet nastaje pred našim očima velikom brzinom. No, pošto Zapad voli da „meri” pobede i poraze, počećemo sa te strane. Kakva je ta njihova „vaga”, pokazaće činjenice.
Tvrdi se na Zapadu da se neuspeh sastoji u tome što je samo 17 država Afrike bilo predstavljeno na najvišem nivou. Uz to se prećutkuje da je čak 49 država bilo zastupljeno na Samitu.
Ako ne polemišemo sa time otkud to da je 17 šefova država i vlada – „samo”, i da prihvatimo da je Zapad uspeo pritiscima da odvrati veći deo prisutnih država od toga da budu predstavljene na najvišem nivou (makar bismo mi morali da imamo razumevanje za te afričke države, budući da Srbija nije ostvarila kontakt sa Rusijom ni na nivou ministara spoljnih poslova duže od godinu dana), i da to uračunamo kao uspeh Zapada, da vidimo šta je na drugoj strani. U korist Rusije.
Deklaracija i niz pratećih dokumenata usvojeni su konsenzusom. Nasuprot tome, tamo gde je Zapad prisutan (G20) konsenzus nije moguć.
Deklaracija sadrži sledeće formulacije (nabrajanje nije iscrpno, nego ilustrativno) koje su, sve do jedne, suprotne politici Zapada:
Usvojeni Akcioni plan za period 2023-2026. odnosi se na sledeće oblasti:
Ukratko, osim poreza i sprečavanja običnog kriminala, sve čime se vlada uopšte bavi.
Kako vam izgleda, kada „samo” 17 najviših predstavnika Afrike stavimo na tas Zapada, a sve pobrojano (a u nastavku ću izneti bitna dostignuća Samita) stavimo na tas Rusije, šta preteže? Odgovor je, naravno, očigledan.
Izuzetno je važno što je maksimalno iskorišćena prilika da se u različitim formatima, uključujući i impresivan broj bilateralnih razgovora predsednika Putina sa predstavnicima afričkih država, detaljno obrazloži stav Rusije u pogledu svih gorućih pitanja za razvoj Afrike, ali i pitanje krize u Ukrajini, kao i pogleda Rusije i partnera na razvoj ukupnih međunarodnih odnosa.
Snažno je promovisana Afrička unija kao značajan subjekt u međunarodnim odnosima. Iskazano je veliko uvažavanje njihove mirovne inicijative u pogledu sukoba u Ukrajini.
Finansijski je napravljen ustupak Rusije kroz oslobađanje od dela dugova afričkih država. Takođe je za šest najugroženijih država obećana besplatna isporuka žita do 50.000 tona svakoj. Bez bilo kakvog političkog uslovljavanja. Ovako nešto u odnosima sa Zapadom jednostavno nije moguće.
Podržano je plaćanje u domaćim valutama (do sada je uglavnom sve bilo vezano za dolar).
Dat je snažan podsticaj brojnim ekonomskim projektima, tako da će dve rastuće ekonomije – ruska i afrička – izvesno u godinama koje dolaze igrati sve značajniju ulogu u ukupnom razvoju svetske privrede. Naročito će doći do ubrzanja razvoja od 2025. godine, pa nadalje.
Procesi u Africi koji su se jasno oslikali na ovom samitu će, po mom mišljenju, snažno delovati i na države Južne i Srednje Amerike, i to u pravcu ubrzanog razvoja njihove međusobne saradnje. Niko ne želi da zaostane u stvaranju novog multipolarnog sveta koji se zasniva na aktivnoj miroljubivoj koegzistenciji i protivljenju postojanja bilo kojih imperija.
Važan deo razgovora je bio i sa Južnoafričkom Republikom oko predstojećeg BRIKS samita (od 22. avgusta), gde su obe strane istakle zadovoljstvo pripremanja tog događaja. Dakle, i ako Putin bude išao, i ako Rusiju bude zastupao ministar Lavrov, to će biti opet odluka postignuta na osnovu saglasnosti. Očigledno je da veliki broj stručnjaka Rusije tesno sarađuje sa domaćinom oko, izvesno, brojnih pitanja koja su nam svima jasna.
ASEAN je imao nedavno uspešan skup na nivou ministara spoljnih poslova, ŠOS takođe, krajem maja Južna Amerika na nivou predsednika država kao novi zamajac kontinentalne saradnje, sada „Rusija-Afrika”, sledi BRIKS – novi multipolarni svet ne samo da nastaje, nego se njegova arhitektura već jasno vidi daleko iznad početnih, „zemljanih” radova. Malo će proći i već će i krov biti postavljen.
Nama je mesto u toj kući.