- Ova ogromna razlika u smrtnosti koju imamo, recimo u Evropi, gde je tokom prolećnog talasa bila oko 10-15 odsto, a sada primećujemo 0,5 odsto, malo je verovatno da je samo zbog medicinskih dostignuća. Mislim da su biološke promene virusa ovde takođe značajne - rekao je Alštajn.
Prema ruskom naučniku, mutacije koje se javljaju u genomu novog korona virusa „korisne su za ljude“, i utiču na smanjenje smrtnostu virusa.
Međutim, Alštajn je kazao da je pozitivna dinamika aspekta smrtnosti u Evropi povezana i sa poboljšanom zdravstvenom zaštitom.
Broj smrtnih slučajeva usled infekcije korona virusom u zapadnoj Evropi preko leta se smanjio dva do tri puta, uprkos rastu ukupnog broja infekcija.
Na primer, u Španiji se udeo umrlih u poređenju sa brojem infekcija smanjio dvostruko - na 6,6 odsto umesto 12 odsto.
(Glas javnosti/Telegraf.rs)