Trebalo je da se tu puni, a kasnije i proizvodi kineska vakcina protiv kovida, ali ni posle više od dve godine do toga nije došlo, a nadležni ćute.
Sve relevantne državne institucije nisu odgovorile na pitanja šta se dešava za fabrikom vakcina i da li joj je u međuvremenu promenjena namena.
"Već od aprila 2022. moći ćemo da se pojavimo na tržištu i da naše tržište pre svega ovde i druga tržišta snabdevamo vakcinom, 30 miliona vakcina proizvodićemo godišnje", obećavao je Vučić na početku radova fabrike koja je zajednički projekat Srbije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kine.
Prema Vučićevim rečima, druga faza izgradnje fabrike trebalo je da bude gotova do 2023. godine i da se proizvodi "aktivna komponenta, supstanca za samu vakcinu".
Na kraju ove godine, od fabrike vakcina postoji samo prazan objekat u zemunskom naselju Soko salaš, pored autoputa u koji je, prema objavljenim podacima, Srbija uložila do sada više od 50 miliona evra.
Proizvodnjom vakcina trebalo je da upravlja kompanija "Life Biotech", koja je osnovana 15. decembra 2021. godine. Kompanija je 67 odsto je u vlasništvu arapske kompanije "Hayat Biotech" i 33 odsto Vlade Srbije, pokazuju podaci iz Agencije za privredne registre.
Interesantno je da je kao adresa ove kompanije navedeno sedište Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO).
Prema dostupnim podacima, javna nabavka za izvođača radova na izgradnji fabrike vakcine išla je preko Vojnograđevinske ustanove Beograd, pri Ministarstvu odbrane. Angažovano je preduzeće "Termomont" za ugovor vredan oko 25 miliona evra, a ovo preduzeće gradilo je sve kovid bolnice, fontanu na Slaviji, objekte na Aerodromu Nikola Tesla, granični prelaz Gradina, Lidlove objekte u Smederevu i Staroj Pazovi, NIS-ove pumpe u Beogradu, Jagodini, Petrovcu na Mlavi, Novom Pazaru...
Komentarišući situaciju sa Sinofarm fabrikom vakcine, epidemiolog prof. dr Zoran Radovanović kaže za Danas da je to od početka bila luda ideja.
"Lepo je od Kineza što su napravili vakcinu, ali čim su se pojavili drugi, jasno je bilo da je mrtva vakcina inferiornija od ovih koje su pravljene na Zapadu i u Rusiji. To se brzo i pokazalo, posebno je slabije štitila starije ljude, a za njih je vakcina bila i najvažnija. Tako da to je od početka bila propala investicija", ocenjuje epidemiolog Radovanović.
Objašnjava da sada i taj pogon za Sinofarmovu vakcinu više ne može ni da se prenameni za proizvodnju neke druge.