Ipak, za manje od mesec dana postalo je jasno da se radi o novoj vrsti koronavirusa, a ubrzo je prijavljen i prvi smrtni slučaj.
I deset dana kasnije novi slučajevi su prijavljeni u Japanu, Koreji i Tajlandu. Sa registrovanih 98 slučajeva u svetu, Svetska zdravstvena organizacija proglašava 30. januara 2020. vanredno stanje sa najvišim stepenom alarma. Virus se širi do svih kontinenata, granice velikog broja država u svetu se zatvaraju. Pandemija je proglašena 11. marta 2020. godine, a za samo 10 meseci ovaj virus odneo je više od milion života.
Farmaceutska industrija je radila punom parom i za manje od godinu dana od prvih obolelih od kovida 19, pojavile su se i prve vakcine protiv ove bolesti. Sredinom 2020. Rusi su saopštili da su registrovali vakcinu Sputnjik V, ali na Zapadu je dočekana sa skepsom iako se kasnije pokazalo da je delotvorna. Potom su krajem godine svoje vakcine proizveli Kinezi, ali i kompanija Fajzer, da bi naredne godine bile odobrene vakcine i nekih drugih proizvođača.
U međuvremenu je oformljena inicijativa COVAX obavezujući sporazum kojim zemlje potpisnice lakše ostvaruju lakši pristup novim vakcinama, a sporazumu je pristupila i Srbija. Građani Srbije bili su slobodni da biraju koju će od dostupnih vakcina primiti iako je u svetu vladala nesigurnost u nova medicinska dostignuća.
Do početka 2022. godine ova inicijativa je dostavila više od milijardu doza širom sveta, a više od 13 milijardi doza vakcina je primljeno širom sveta do sada. Najviše zaraženih do sada zabeležile su SAD, više od 100 miloina, sa malom razlikom je prati Kina, a Indija je zabeležila 45 miliona zaraženih. Srbija je do sada registrovala oko 2,6 miliona slučajeva.
Prema podacima SZO, samo dve države nisu zabeležile nijedan slučaj - Turkmenistan i Severna Koreja.
Pandemija kovida je nesumnjivo uticala na navike ljudi i njihov svakodnevni život, pa su tokom njenog trajanja SZO i američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti upozoravali na uticaj na mentalno zdravlje ukazujući da su anksioznost i depresija u porastu.
Zabirnutost je tada bila usmerena i na ekonomiju, odnosno produbljivanje nejednakosti između zemalja i neproporcionalni uticaj pandemije na siromašne i najugroženije. Zabeležen je i porast broja ljudi koji rade od kuće.
Bojana Dinić sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu govorila je o značaju i posledicama koje je pandemija COVID-19 imala na društvo, posebno u kontekstu digitalizacije i obrazovanja. Istakla je da je korona značajno usmerila ljude ka internetu, što je dovelo do zadržavanja nekih pozitivnih i održivih praksi, kao što je rad od kuće. "Rad od kuće može biti efikasan u kombinaciji sa radom uživo", naglasila je ona.
Dinić je ukazala na to da su online edukacije, pa čak i online psihoterapija, postali vrlo prisutni. Jedan od najvidljivijih dokaza ovog fenomena, kako je navela, jeste porast online kupovine. "Korona nas je usmerila na internet da smo ga više prihvatili u našem svakodnevnom životu i rad koji se na njemu odvija", dodala je ona.
Kada je reč o mladim generacijama, Dinić je primetila posledice pandemije na studente koji su, zbog izolacije, otežano uspostavljali međusobne kontakte. "Oni koji su trebali da upišu fakultet nisu imali nikakav međusobni kontakt, i kada je situacija krenula da se vraća u normalu, oni se nisu poznavali, a već godinu dana su zajedno na predavanjima". Ova situacija je, prema njenim rečima, uticala na formiranje društvenih odnosa, pri čemu su se stvorile online zajednice koje su se kasnije evoluirale u uživo zajednice.
Dinić je utvrdila da je pandemija pokazala da je online nastava izvodljiva i efikasna, iako su na početku mnogi bili skeptični. "Pokazalo se da može da se izvede kvalitetno", zaključila je. Ova situacija je dovela do trajnog usvajanja nekih oblika kao što su online konsultacije, webinari i online sastanci. Ona smatra da su, nakon nekoliko godina od proglašenja pandemije, ljudi uspeli da se vrate u normalu, zadržavajući efikasno korišćenje online formi u kombinaciji s tradicionalnim metodama.
Na pitanje da li smo postali svesniji zdravlja, Dinić je rekla da istraživanja pokazuju da su ljudi počeli više da obraćaju pažnju na zdravlje, fizičku aktivnost i ishranu. Ipak, postoje i dalje izazovi u vezi sa fizičkim i mentalnim zdravljem, poput gojaznosti i problema sa snom, koji su se javili kao učestaliji simptomi nakon preležanog kovida 19, posebno kod onih koji su imali dugi kovid. "Oni su pod većim rizikom od simptoma pogoršanog mentalnog zdravlja", upozorila je Dinić.
Glas javnosti /E02S