Prema pisanju Njujork tajms, glavni temelj tog modela je poverenje u odgovornost svakog građanina.
Naime, Švedska je jedina zemlja u Evropi koja je odbila zatvaranje i stroge mere tokom prolećne pandemije korona virusa.
Švedjani nisu zatvorili svoje granice, javni prevoz je nesmetano funkcionisao, a ostali su otvoreni restorani, kafići, javne ustanove, frizerski saloni te studiji za vežbanje joge.
Prevencija zaraze bazirala se na švedskoj solidarnosti i poverenju, odnosno, na poverenju vlasti u građane da će se dobrovoljno držati mera poput održavanja distance i redovne higijene ruku. Je li to bila ispravna odluka ili ne već je mesecima predmet rasprava u čitavom svetu.
Neki naučnici tvrdili su da je rezultat takvog ponašanja porast broja umrlih od koronavirusa, dok su drugi tvrdili kako Švedska može biti uzor.
-Situacija zasad izgleda pozitvno - kaže Anders Tegnel, glavni švedski epidemiolog koji je svetsku slavu stekao svojim liberalnim merama u borbi protiv Kovida-19.
Švedska ima populaciju od oko 10 miliona ljudi, a prosečno je proteklih nedelja imala svega 200 novozaraženih dnevno, iako je proteklih dana ta brojka porasla na 380.
Broj zaraženih je niži nego u Danskoj ili Holandiji, a posebno je mali u poređenju sa zemalja poput Francuske i Španije koje uprkos svim restrikcijama beleže više od 10.000 zaraženih dnevno.
Međutim, kritičari slobodnijeg model smatraju da Švedska testira mali broj ljudi , pa su relativno niske brojke novozaraženih rezultat nedovoljnog skrininga građana.
Te se teze , takođe, mogu dovesti u sumnju, jer brojke pokazuju da je od svih testiranih svega 1,2 posto u Švedskoj pozitivno, dok ih je na severozapadu Velike Britanije sedam posto pozitivnih.
Njujork tajms podseća kako se uoči novog talasa pandemije mnoge evropske zemlje odlučuju za strože restrikcije. No, politički lideri koji su svesni da bi novo zatvaranje moglo izazvati neslućene probleme apeluju na maksimalno pridržavanje zdravorazumskih mera, poput higijene, održavanja distance i nošenja maski, a sve čine kako bi sprečili kolaps ekonomije.
Evropa uprkos restrikcijama sve više pokušava da implementira švedski model čiji je glavni temelj poverenje u odgovornost svakog građana.
-Sve zemlje Evrope danas manje ili više kombinuju svoj pristup - testiranje, karantin i praćenje kontakata zaraženih - sa švedskim modelom,ali nijedna to ne želi otvoreno da kaže. Umesto toga, od Švedske stalno prave karikaturu, nazivaju njihov model nehumanim i neuspešnim-, smatra direktor ženevskog Instituta za globalno zdravlje Antoan Flaholt.
Situacija je danas radikalno drugačija od proleća i u švedskim bolnicama gde su početkom epidemije vozila hitne pomoći neprestano iskrcavala novoobolele od covida-19.
"U aprilu se činilo da gotovo svako ima Kovid. Sada je pacijenata mnogo manje", kaže Karin Hildebrand, kardiolog u jedinici intezivne nege bolnice Sodersjuksuhet.
Neki stručnjaci smatraju kako je Švedska gotovo u potpunosti uspostavila kontrolu nad epidemijom.
-Postoje indicije da su Šveđani stvorili neku vrstu imuniteta na bolest koji, uz ostalo što čine na prevenciji zaraze, koronavirus drži pod kontrolom. U početku se možda mogla izbeći visoka stopa smrtnosti, ali Švedska je sredinom aprila povratila kontrolu nad bolešću. Švedska je daleko od famoznog imuniteta krda, no možemo zaključiti da je poštovanje mera socijalne distance dalo rezultate i pokazalo se ključnim u borbi protiv koronavirusa- zaključuje Kim Snepen, profesor biodiverziteta s Instituta Nils Bor.
(Glas javnosti)
17 min