Ignjatović je u decembru 2018. godine kriminalističkoj policiji u nemačkom gradu Vizbadenu, prijavio saznanja o kol centrima iz Srbije i Bugarske koji varaju građane širom zapadne Evrope, tražeći od njih da ulažu u nepostojeću onlajn trgovinu stranim valutama.
On je obećao i da će svedočiti ukoliko se njemu i njegovoj porodici bude garantovala sigurnost.
Tokom februara 2019. Ignjatović se dva puta sreo sa oficirom za vezu u nemačkoj ambasadi u Beogradu, prilikom čega mu je predao beležnicu sa svojim zapažanjima, važnim datumima i događajima, a koji bi mogli da posluže kao dokazi.
Sredinom jula Ignjatović je otputovao u Nemačku i policijskom timu specijalizovanom za sajber kriminal, dao je izjavu na 50 strana u kojoj je detaljno opisao prevaru iza koje po njegovim rečima stoji grupa Izraelaca koja je otvorila firme u Beogradu i Sofiji.
Jedanaestog februara 2020. Ignjatović je pronađen mrtav u hotelskoj sobi u Sofiji, samo par meseci pre nego što je trebao, u svojstvu glavnog svedoka, da učestvuje na suđenju Izraelcu koji je optužen da stoji iza mreže prevara.
Prema izveštaju, kao zvaničan uzrok smrti stoji- srčani problemi.
Podsećamo, Ignjatović je u trenutku smrti imao svega 34 godine.
Njegovo svedočenje je, međutim, pomoglo da se otkrije prevara teška najmanje 200 miliona evra. Izraelac Gal Barak (33), u čijim firmama je Ignjatović radio, osuđen je 1. septembra na četiri godine zatvora za krivično delo prevare i pranja novca.
Dok policija u Austriji i Nemačkoj već godinama istražuje ovu vrstu prevare, ostaje nejasno da li i vlasti u Srbiji čine isto, što podstiče sumnju da ovaj nelegalni biznis uživa zaštitu nekih elemenata u državi. Srpska policija, po saznanjima BIRN-a, nije kontaktirala porodicu preminulog Ignjatovića, kao ni direktorku i advokate Barakovih firmi.
Izvor BIRN-a kaže da je bar 300 Izraelaca u jednom trenutku tražilo radne dozvole u Srbiji i da su im papire ‘sređivali’ neki od najmoćnijih advokata iz Beograda i Novog Sada koji su poznati po bliskosti sa ljudima na vlasti.
Jedan od vlasnika kol centara koji je želeo da ostane anoniman rekao je za BIRN da je dobiti dozvole za ovaj posao podjednako zahtevno kao otvoriti banku’.
Ignjatović je nemačkoj policiji kazao da je sredinom 2019. u Beogradu radilo oko 15 kol centara pod kontrolom grupe Izraelaca, dok ih je u Sofiji bilo 60.
-Posao u kome se vrte stotine miliona evra nelegalno zarađenog novca ne može da se obavlja bez nečije zaštite. Ovo je posao koji nije mogao proći nezapaženo- kaže drugi izvor BIRN-a blizak ovom poslu.
Za razliku od Ignjatovića, ostali zaposleni u kol centrima nisu bili spremni da govore o onome što viđaju na svojim radnim mestima – ni policiji, ni novinarima BIRN-a.
-Ne želim da rušim industriju od koje dobro živim- rekao je jedan od zaposlenih u kol centru.
Ovaj stav ne čudi imajući u vidu da rade za plate koje su odlične za srpske uslove, dobijaju bonuse za svakog koga nagovore da ‘investira’ novac, rade u nekim od najluksuznijih poslovih prostora u gradu – mahom na Novom Beogradu i Vračaru – imaju redovne obuke, poslovne zabave i priliku da se obogate za kratko vreme.
Prema svedočenju Aleksandra Ignjatovića, pojedini agenti prodaje zarađivali su i do 40.000 evra mesečno.
Njihove žrtve, međutim, preživljavaju košmar.
-Da me sada stave u istu prostoriju sa tim prevarantima i da mi daju pištolj, bez problema i mirne savesti bih pucao u njih- kaže u razgovoru za BIRN Džon Poter, engleski penzioner iz Lestera.
Iako je Gal Barak osuđen, a njegove firme u Beogradu zatvorene, desetine drugih kol centara čiji su zvanični ili nezvanični vlasnici Izraelci nesmetano nastavljaju da rade u srpskoj prestonici. Prema istraživanju BIRN-a, neki od kol centara bave se legalnim poslovima, dok drugi i dalje nastavljaju da mame građane iz zapadnih zemalja da ulažu novac u nepostojeće berzanske operacije.
Lako zarađen novac
Aleksandar Ignjatović je poput nekoliko stotina mladih ljudi u Srbiji koji dobro govore strane jezike odlučio da se zaposli u jednom od mnogobrojnih kol centara u Beogradu.
-Tražio sam posao- stoji u transkriptu njegove izjave nemačkoj policiji u koju je BIRN imao uvid. -Prijatelj me je pozvao i rekao `Dođi, ovde možeš lako da zaradiš pare`. Bio je to početak 2018.
Posao je izgledao jednostavno – radio je u kol centru i trebalo je da zove mahom starije građane iz Nemačke, Austrije i drugih zemalja EU i pokuša da ih nagovori da ulože novac u online trgovinu stranim valutama.
Gal Barak je svoj prvi kol centar otvorio 2015. nedaleko od sedišta izraelske obaveštajne službe u Tel Avivu. Pre toga bio je suvlasnik malog dućana u Hercliji u Izraelu koji je postao poznat po tome što su na ulazu u radnju kačili fotografije kupaca koji im kradu robu.
Kada je 2017. godine Izrael usvojio rigorozne zakone kako bi sprečio prevarantske firme da oštećuju investitore širom sveta, Gal Barak se okreće Balkanu i prve firme otvara u Bugarskoj, a zatim u Srbiji.. Sajt Fintelegram je objavio i njegovu sliku sa bugarskim premijerom Bojkom Borisovim.
Septembra 2017. godine Gal Barak u Beogradu otvara firmu Cactus Marketing. Kol centar je bio smešten na četvrtom spratu hotela Zira.
-Meni je posao predstavljen kao neki vid kockarnice, gde se gubi i dobija novac, a najviše se računa na ljudsku gramzivost- kaže za BIRN Katarina Kojić, tadašnja direktorka Cactusa.
Te 2017. godine, Katarina Kojić je, kako kaže, išla na još pet intervjua za posao u istoj branši.
U Beogradu je u jednom momentu ovaj posao radilo više stotina ljudi.
Svi zaposleni su na samom početku angažmana morali da gledaju film 'Vuk sa Vol Strita', to je bila određena vrsta pripreme za radno mesto.
Gal Barak uhapšen je po nalogu Europola 30. januara 2019. na graničnom prelazu Kalotina dok je pokušavao da iz Bugarske pobegne u Srbiju. Suđenje u Beču otpočelo je 8. jula, a završeno 1. septembra 2020. Osuđen je na četiri godine zatvora...
(Glas javnosti/Nova)