Zemlje u razvoju se okreću valutama sa najnižim kamatnim stopama kao što su kineski juan i švajcarski franak.
Ova promena, koju su preduzele zadužene zemlje, uključujući Keniju, Šri Lanku i Panamu, posledica je viših kamatnih stopa koje su odredile Federalne rezerve SAD, što je povećalo troškove servisiranja duga drugih zemalja.
"Visok nivo kamatnih stopa i strma kriva prinosa američkih trezorskih obveznica učinili su finansiranje u dolarima težim za zemlje u razvoju. Kao rezultat toga, traže isplativije opcije", rekao je za "Fajnenšel tajms" Armando Armenta, potpredsednik za globalna ekonomska istraživanja u "Alajans Berstinu".
Prelazak na zaduživanje u juanima – koji dolazi u trenutku kada je kineska valuta dostigla najviši nivo u odnosu na dolar ove godine – takođe je posledica pekinškog programa razvoja "Pojas i put" vrednog 1,3 biliona dolara, koji je pozajmio stotine milijardi dolara za infrastrukturne projekte vladama širom sveta.
Sa referentnom kamatnom stopom američkih federalnih fondova u rasponu od 4,25 do 4,5 odsto – što je daleko više od ekvivalentnih stopa koje su postavile druge velike centralne banke – direktni troškovi novog zaduživanja u dolarima su relativno visoki za mnoge zemlje u razvoju.
Zaduživanjem u valutama kao što su juan i švajcarski franak, zemlje mogu da pristupe dugu po mnogo nižim kamatnim stopama od onih koje nude dolarske obveznice.
Kompanije na tržištima u razvoju takođe prodaju više obveznica u evrima ove godine, a iznos ovog duga porastao je na rekordnih 239 milijardi dolara od jula, prema podacima "Džej Pi Morgana". Ukupno stanje korporativnih obveznica tržišta u razvoju u dolarima iznosi oko 2,5 biliona dolara.
"Ovogodišnja emisija evra raste više nego što vidimo kod emisije dolara. Azijski klijenti čine trećinu ukupnih obveznica u evrima, što je povećanje sa 10 na 15 procenata pre 15 godina", rekao je Toke Hjortšoj, viši portfolio menadžer u "Impaks aset menadžmentu".
Glas javnosti /R02S