Sušena šljiva kao novi izvozni adut Srbije: Potražnja raste, voćari optimistični

Kupci preferiraju direktnu kupovinu u institutima kako bi dobili stručne savete o sadnji i nezi voćaka.

U Srbiji raste interesovanje za sadnju šljive, a posebno su popularne sorte poput "čačanske lepotice", "Nada", "čačanske rodne" i "stenlej".
Pored tradicionalnih sorti, veliku potražnju beleže i sadnice kajsije, kruške, maline, kupine i lešnika. Institut za voćarstvo u Čačku, koji je u centru ovog rastućeg trenda, pripremio je povećane količine sadnog materijala, uzimajući u obzir dve godine potrebne za njihovu proizvodnju.

Potražnja za sadnicama šljive nije samo lokalni fenomen, voćari širom Srbije beleže značajne dobitke uprkos izazovima kao što su sušni periodi, što dodatno potkrepljuje interesovanje za ovu kulturu. Kupci preferiraju direktnu kupovinu u institutima kako bi dobili stručne savete o sadnji i nezi voćaka.

Srpski privrednici se uzdržavaju od ulaganja jer nemaju poverenje u državu

Jedan od ključnih faktora koji doprinose ovom trendu je rastuća popularnost sušene šljive kao izvoznog proizvoda. Srbija se našla među vodećim zemljama po proizvodnji šljive, s više od 40 miliona posađenih stabala. Izvoz sušene šljive pokazao se kao profitabilnija opcija za mnoge voćare, s obzirom na to da su cene sušenih plodova na međunarodnom tržištu znatno više u poređenju sa svežim šljivama.
Sorta "stenlej" ističe se kao idealna za proces sušenja zahvaljujući visokom sadržaju šećera. Zanimljivo je da je sušena šljiva najtraženija u Francuskoj, ali postoji očekivanje da će se interesovanje proširiti i na druga tržišta, što bi srpskim prerađivačima donelo sigurniji i bolji plasman​.

Dodatno, izvor Reflektor navodi da se kao najboljom sortom za sušenje pokazala "čačanska Nada", što otvara nove mogućnosti za srpske voćare u smislu izvoza i plasmana na međunarodnom tržištu.


Glas javnosti

SKINI APLIKACIJU