Glas Javnosti

Dolar ojačao u odnosu na evro

Ekonomija
Autor: Glas javnosti

Na deviznim tržištima vrednost dolara prema korpi valuta blago je porasla drugi dan zaredom.

Indeks dolara, koji pokazuje vrednost američkog dolara u odnosu na ostalih šest najvažnijih svetskih valuta, jutros je oko 103,60 poena, dok je juče u ovo vreme iznosio 103,28 poena.

Istovremeno, kurs dolara prema japanskoj valuti porastao je sa jučerašnjih 146,60 na 147,10 jena. Američka valuta je takođe ojačala u odnosu na evropsku, pa je cena evra skliznula na 1,0845 dolara, dok je juče u ovo vreme iznosila 1,0875 dolara.


Cene nafte, pak, stagniraju nakon jučerašnjeg pada. Cena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros za 0,10 odsto, na 78,10 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,18 odsto, na 73,20 dolara.

I nakon što se juče cena unce zlata po prvi put u istoriji probila iznad nivoa od 2.100 dolara, jutros se kreće znatno ispod tog nivoa, nešto iznad 2.000 dolara. Na azijskim berzama u utorak su cene akcija pale, kao i dan ranije na Volstritu, dok je vrednost dolara prema korpi valuta blago porasla drugi dan zaredom.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, isključujući japanske akcije, pao je za 0,8 odsto oko 7:00 ujutro, izgubivši sve jučerašnje dobitke.


Istovremeno, Nikei indeks je na Tokijskoj berzi pao za 1,3 odsto, dok su cene akcija u Južnoj Koreji, Australiji, Šangaju i Hong Kongu skliznule između 0,7 i 1,6 odsto.

Jutros objavljeni makroekonomski podaci pokazuju da inflatorni pritisci u regionu popuštaju, a privrede relativno stabilno rastu. Ali to nije impresioniralo investitore. Zbog toga azijske berze prate jučerašnji pad na Volstritu. Dov Jones je izgubio 0,11 odsto, dok je S&P 500 skliznuo 0,54 odsto, a Nasdak indeks 0,84 odsto.


Pad S&P 500 i Nasdak-a uglavnom je bio posledica pada cena akcija tehnoloških giganata, poput Epla, Nvidije, Majkrosofta i Amazona za više od 1 odsto, čime su izgubili deo prošlonedeljnih dobitaka.

Pored toga, nema novih vesti koje bi podržale dalji rast berzanskih indeksa. Zahvaljujući slabljenju inflacije u SAD, zbog čega su investitori uvereni da je američka centralna banka završila ciklus povećanja kamatnih stopa, indeksi su u poslednjih mesec dana snažno porasli.


Podržala ih je i nada investitora da će Fed uskoro početi da smanjuje kamatne stope. Optimističniji analitičari procenjuju da bi Fed to mogao započeti već u martu, dok realniji to očekuju sredinom sledeće godine.

Međutim, to će zavisiti od kretanja inflacije i privrede u narednim mesecima. Jedan putokaz biće izveštaj o zapošljavanju u SAD za novembar, koji će biti objavljen u petak.

Ukoliko se usporavanje zaposlenosti i rasta plata nastavi, to bi značilo da bi inflatorni pritisci mogli dodatno da popuštaju u narednim mesecima, pa Fed ne bi imao razloga da dodatno pooštrava monetarnu politiku.

Ali ako se pokaže da su zaposlenost i plate znatno porasle, tržište akcija bi moglo biti pod pritiskom jer bi to značilo da bi kamatne stope mogle ostati na povišenim nivoima duže nego što se investitori nadaju.


Glas javnosti/I01H

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR