Prema objašnjenju stručnjaka, proces pasterizacije i toplotne obrade uništava veći broj bakterija. Bez obzira na to, EU zahteva da sirovo mleko koje dolazi na preradu u mlekare bude besprekornog kvaliteta, što dodatno smanjuje rizike i produžava rok trajanja mlečnih proizvoda. Kako se navodi, broj bakterija je uz broj somatskih ćelija najvažnija karakteristika koja određuje kvalitet sirovog mleka.
Prema standardima EU, potrebno je da broj bakterija bude ispod 100.000 po mililitru. Ali neke zemlje u okruženju, poput Crne Gore, i pored višegodišnjih napora da se usklade s evropskim propisima i izdašnim podsticajima iz državne kase za te namene, imaju i dalje probleme jer u proseku uzorci sirovog mleka sadrže i do šest puta više bakterija nego što je dozvoljeno, navodi ovaj portal pozivajući se na Izveštaj o sprovođenju Nacionalnog programa poboljšanja kvaliteta sirovog mleka iz novembra 2023. tamošnjeg ministarstva poljoprivrede.
Što se tiče situacije u Srbiji i toga da li domaći farmeri uspevaju da zadovolje standarde EU, sagovornik Politike koji je, kako se navodi u tekstu, dobro upućen u stanje na tržištu, navodi da srpski proizvođači mleka silom prilika, tj. izuzetno strogim zahtevima posebno velikih industrija uspeli su da dostignu evropske propise.
Kaže da je suštinski izvoz sirovog mleka na udaljenije destinacije neisplativ, ali da se naši mlečni proizvodi izvoze na evropsko tržište, a mleko i u Crnu Goru, gde se od naših proizvođača očekuje da proizvodi zadovolje evropske standarde iako, kako se sada vidi iz izveštaja, oni te norme uglavnom ne ispunjavaju.
Glas javnosti/ B01S