U Velikoj Britaniji se organizuju izlasci i provodi "u poslednji čas" jer se najavljuju karantin i nova zatvaranja objekata. Potrošnja određenih artikala je znatno opala svuda u svetu. Manje se kupuju kafe "za poneti", manje se jede u restoranima i manje se obraća pažnja na svu luksuznu robu.
Kad sve uzmemo u obzir i pogledamo svoje potrošačke navike pre i posle dolaska korona virusa - šta možete da zaključite?
Da li ste kao i mnogi shvatili da imate previše cipela i da ste, što je još važnije, na njih davali čitava mala bogatstva? Da li ste razmislili šta vam je od egzotičnih proizvoda zaista potrebno? Ako na tržištu nema marakuja i sušenog manga može li se uživati i u šljivama sa naših pijaca?
Svakako da može.
Reorganizacija troškova se naročito odnosi na gomilanje proizvoda (naročito odeće) koji nisu na vrhu prioriteta a koje ni u najboljim uslovima ne bi mogli da se iskoriste u punim potencijalima. Situacija sa korona virusom je samo te činjenice iznela na videlo.
Naravno da postoje stiuacije kada su "egzotičniji" proizvodi potrebni ljudima, naročito kategorijama koje, na primer, imaju restrikcije u hrani a naše tržište nije snabdevenom širokim asortimanom veganskih proizvoda. Međutim, možda je dobro to što je smanjena ponuda i potrošnja nekih proizvoda dovela do balansiranja i "reorganizacije novčanika".
Istraživanje koje je sprovela organziacija AA Financial Services pokazuje da je od ispitanih 10 osoba 8 trošlilo mnogo manje novca od februara i marta ove godine.
Možda je došlo vreme da se i kolektivno i individualno razmisli šta je zaista potrebno, na šta se ranije previše trošilo i, na kraju krajeva, šta su zaista bitne i ključne životne potrebe?
(Glas javnosti)