Fjučersi na naftu Brent su poslednji put skočili za 5,07% na 83,95 USD po barelu na toj vesti, a fjučersi američke nafte Vest Tekas Intermediate su porasli za 5,17% na 79,59 dolara po barelu.
Dobrovoljni rezovi počeće od maja do kraja 2023. godine, objavila je Saudijska Arabija, navodeći da je to "mera predostrožnosti" usmerena ka stabilizaciji tržišta nafte, prenosi portal Ekapija.
Taj potez dolazi na osnovu odluke Rusije da smanji proizvodnju nafte za 500.000 barela dnevno do kraja 2023. godine, rekao je zamenik premijera zemlje Aleksandar Novak.
Ostale zemlje članice takođe su obećale odgovarajuća smanjenja, pri čemu je OPEC Kingpin Saudijska Arabija smanjio 500.000 barela dnevno, a UAE smanjio za 144.000 barela dnevno, između ostalih smanjenja iz Kuvajta, Omana, Iraka, Alžira i Kazahstana.
- Odabrana uključenost najvećih članica OPEK+ ukazuje na to da bi pridržavanje smanjenja proizvodnje moglo biti jače nego što je to bio slučaj u prošlosti - rekao je Vivek Dhar iz Commonvealth banke Australije.
- Plan OPEK+ za dalje smanjenje proizvodnje mogao bi ponovo da gurne cene nafte ka granici od 100 USD, uzimajući u obzir ponovno otvaranje Kine i smanjenje proizvodnje u Rusiji kao potez odmazde protiv zapadnih sankcija - rekla je za CNBC analitičarka CMC Marketsa Tina Teng.
Barel je prošle nedelje bio 78 dolara, a jutros je 83.6.
Teng je, međutim, primetio da bi smanjenje takođe moglo da preokrene pad inflacije, što bi "komplikovalo odluke centralnih banaka o stopama".
U martu su cene nafte pale na najniži nivo od decembra 2021. godine, pošto su se trgovci plašili da bi bankrot mogao da ugrozi globalni ekonomski rast.
Naftni kartel i njegovi saveznici nastoje da izbegnu ponavljanje kraha iz 2008, rekao je jedan analitičar.
- Oni gledaju u drugu polovinu ove godine i odlučuju da ne žele da ponovo prožive 2008 - rekao je Bob Mekneli, predsednik Rapidan Energi Group, navodeći da su cene nafte pale sa 140 na 35 dolara za šest meseci te godine.