Glas Javnosti

U SRBIJI IMA PREKO 1,5 MILIONA NEZAKONITO IZGRAĐENIH STAMBENIH OBJEKATA: Svi domovi stariji od 2015. dekretom će biti upisani u katastar!

Ekonomija
Autor: Glas javnosti

Objekti koji su podignuti do 2015. godine, a koji su građeni za lično stanovanje, dekretom će biti upisani u katastar.

Objekti koji su podignuti do 2015. godine, a koji su građeni za lično stanovanje, dekretom će biti upisani u katastar.

Ova odluka je doneta nakon preksinoćne najave predsednika Aleksandra Vučića, da će u Srbiji uskoro biti pokrenut novi proces legalizacije divlje gradnje, nezvanično saznaju “Novosti”.

Prema njihovim saznanjima, novi krug ozakonjenja najviše će biti usmeren ka najsiromašnijim građanima, koji su napravili prekršaj da bi stekli krov nad glavom. Strogo će se voditi računa da objekti izgrađeni u poslednjih šest godina nikako ne budu legalizovani, jer su njihovi vlasnici počinili krivično delo i svi će biti procesuirani.

Šansu za čiste papire neće imati oni koji su zidanjem kršili zakone sa ciljem da zarade ili prošire biznis.

Propisi će se najstrože odnositi prema pojedincima koji počnu da kopaju temelje bez papira nakon što je najavljen novi zakon. Naime, prilikom svakog kruga legalizacije neodgovorni ljudi u nadi da će se provući bez kazne, krenu da zidaju i šta im treba i šta im ne treba. Zato se i novi propisi pišu tako da se kazne oni koji su to činili i prilikom prethodnog kruga ozakonjenja. Kolike će biti takse za one koji državnom odlukom budu upisani u katastar, još nije poznato.

Trenutna situacija je takva da gotovo dva miliona objekata u Srbiji još čeka legalizaciju. Zahtevi su podneti i pre više godina. Iako je po važećem Zakonu o ozakonjenju iz 2015. godine, dopunjenom 2018, divlja gradnja krivično delo i takav objekat mora da se ukloni, doneto je samo oko 7.500 rešenja o njihovom rušenju.

Problem divlje gradnje u Srbiji traje decenijama, zapravo je započeo pre oko pola veka i to u SFR Jugoslaviji. Naselje Kaluđerica u Beogradu prvo je divlje naselje na ovom prostorima, nastalo posle ustavnih promena 1974. godine, a zatim i počeka masovnog iseljavanja sa Kosova i Metohije zbog pojačanih tenzija. Tadašnja socijalistička vlast zažmurila je i time dala zeleno svetlo za masovno građenje porodičnih kuća bez dozvole, ali samo na tom prostoru, jer nije bilo šanse da se tolikom broju ljudi obezbede legalni stanovi.

Hiljade ljudi sa prostora bivše Jugoslavije, izbeglih zbog ratova devedesetih godina, tražile su utočište u Srbiji i na obodima Beograda sledi novi veliki talas divlje gradnje. Novi milenijum obeležila je takođe bespravna gradnja, pre svega zbog profita, gde se zbog zarade gradilo i trgovalo nelegalnim stanovima i objektima.

Zakon o ozakonjenju objekata, inače, predviđa da svi sazidani objekti bez izdatog rešenja o građevinskoj dozvoli, ili odobrenju izvođenja radova posle 27. 11. 2015. godine, nisu predmet ozakonjenja u skladu sa odredbama zakona i za njih bi trebalo da budu doneta rešenja o rušenju.

Prema svih šest prethodno važećih zakona koji su uređivali oblast legalizacije do novembra 2015. godine, a koji su bili na snazi 17 godina, doneto je oko 150.000 rešenja. Pet godina posle usvajanja Zakona o ozakonjenju, nije se daleko odmaklo.

Poslednjim izmenama i dopunama Zakona od novembra 2018. godine, stopirana je prodaja nekretnina koje su u procesu legalizacije i notari ne overavaju takve ugovore. Dok se taj proces ne okonča, vlasnici takvih nekretnina onemogućeni su da ih prodaju.

Ubrzanje donošenja rešenja o ozakonjenju stambenih objekata, kako stručnjaci kažu, povećalo bi ponudu nekretnina na tržištu, a time i stabilizaciju njihovih cena. Kako kažu, na trenutno visoku cenu kvadrata u Beogradu utiče i taj veliki broj "zaključanih" nekretnina.

U proteklih dvadeset godina legalizovano je ukupno oko 400.000 objekata. Poslednjim popisom nezakonito izgrađenih nekretnina obuhvaćeno je čak 1,6 miliona zgrada, kuća i pomoćnih objekata.

(Glas javnosti)

 

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR