Cena nafte na svetskim tržištima neprekidno raste još od oktobra prošle godine, a severno-morski tip nafte "Brent" poskupeo je sa 38 na sadašnjih više od 70 dolara po barelu, što znači da je svetsko naftno tržište ponovo u crvenom.
Raste cena benzina i drugih naftnih derivata u Srbiji
Tome je, svakako, doprineo i početak letnje sezone i godišnjih odmora, kao i oporavak svetske privrede zbog povratka u normalniji život pošto je epidemiološka statistika sve bolja, što je doprinelo i otvaranju granica sve većeg broja država.
"Glas javnosti" daje uporednu analizu cena u kojoj možete videti da je na današnji dan cena benzina tipa BMB 95 i 95 +, zatim Evro Dizela i Dizela Plus, na pumpama šest proizvođača, poskupela u odnosu na prethodnu cenu za pola dinara, dok je za isti iznos pojeftinio samo autogas TNG. Ukoliko uporedimo ovaj rast i cene premium BMB 95 koje se danas na benzinskim stanicama kreće od 154.4 do 154.9 dinara po litru, možemo videti da je cena porasla za više od jednog dinara i to od 2. juna, kada je iznosila 153,26 dinara, što se može videti u tabeli Udruženja naftnih kompanija Srbije - UNKS, koju smo priložili ispod). Što se Evrodizela tiče njegova trenutna cena je od 158.4 do 158.9 dinara po litru, što je skuplje za više od jedan dinar u odnosu na 2. jun. U isto vreme, jedino je pojeftinio Autogas TNG sa 83,86 dinara na današnjih od 82.4 do 82,9 dinara po jeidnici mere, u zavisnosti od proizvođača.
Predstavnici naftne industrije izražavaju uverenje da će cena naftnih derivata nastaviti i dalje da raste, jer je i tražnja za ovom sirovinom sve veća. Očekuje se dalji rast cena ,,crnog zlata” zbog ekonomskog oporavka najvećih privreda sveta, zahvaljujući, pre svega, ubrzanju procesa vakcinacije protiv zaraze virusom covid-19. To samo, pojednostavljeno, znači da će i građani Srbije morati sve više novca da izdvajaju za gorivo kako bi pokrenuli svoje četvorotočkaše i druga prevozna sredstva.
Početkom ovog meseca cena nafte je nastavila da raste tako da je barel severnomorske nafte tipa brent, koji je jedan od osnovnih pokazatelja stanja globalnog tržišta, premašio 71 dolar. Ovo je delimično bilo prouzrokovano očekivanjima od novog sastanka (OPEK+).
Analitičari globalne bankarske grupacije Goldman Saks (Goldman Sachs) procenjuju da će cena barela na londonskom tržištu ovog leta dostići 80 dolara, jer ubrzanje procesa vakcinacije podstiče ekonomske aktivnosti. Jedan barel nafte iznosi gotovo 159 litara.
Na londonskom tržištu je cena barela prošle nedelje porasla 1,1 odsto, na 72,69 dolara, što je novi najviši nivo od maja 2019. godine, dok je na tržištu SAD cena barela dostigla u istom period 60,91 dolar za barel, što je poskupljenje za 1,9 odsto, najviše od oktobra 2018.
Do kraja 2022. tražnja za naftom vratiće se na pretpandemijski nivo – neophodno povećanje proizvodnje
Međunarodna agencija za energiju (IEA) je prošle sedmice ukazala da će veliki proizvođači morati povećati proizvodnju kako bi podmirili rastuću tražnju, koja bi se do kraja iduće godine trebala vratiti na pretpandemijski nivo.
“OPEC+ mora otvoriti slavine kako bi svetska tržišta nafte bila dobro snabdevena. Ima prostora da u 2022. godini 24 članice (inicijative) OPEC+, predvođene Saudijskom Arabijom i Rusijom, povećaju snabdevanje sirove nafte za 1,4 miliona barela dnevno iznad planiranog nivoa za period od jula 2021. do marta 2022.", poručila je IEA.
OPEC je Organizacija zemalja izvoznica nafte i njenih saveznika, među kojima je i Rusija. Lane se, posle ogromnog smanjenja tražnje zbog pandemije, OPEC + složio da smanji proizvodnju za rekordnih 9,7 miliona barela dnevno. Od tada je, međutim, postepeno ublažavao ograničenja, smanjenjem dogovorenog do jula na 5,8 miliona barela dnevno. Pre pandemije svet je dnevno trošio oko 100 miliona barela nafte.
Cena nafte može porasti i do 200 dolara za barel – ukoliko se ukinu investicije
Cena nafte mogla bi porasti na 200 dolara za barel ukoliko Međunarodna energetska agencija (IEA) realizuje svoju preporuku - da svet prestane da ulaže u nove naftne i gasne projekte, upozoreno je nedavno na Međunarodnom Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu u Rusiji, koji je poznatiji i kao ,,Ruski Davos“.
Ovaj poziv, međutim, nije naišao na široko prihvatanje, čak ni u razvijenim zemljama, koje su već otvorile put za ugljen-neutralnost.
(Glas javnosti)